Srbija se rangirala među deset zemalja svijeta s najvećim brojem preuranjenih smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem, a ni Hrvatska nema previše razloga za zadovoljstvo
Onečišćenje i dalje predstavlja najveću prijetnju za ljudsko zdravlje, a više od dvije trećine bolesti uzrokovanih njegovim štetnim utjecajem odnosi se na kronične bolesti.
Globalni savez za zdravlje i onečišćenje (Global Alliance on Health and Pollution – GAHP) je sredinom prošlog tjedna objavio rezultate svog najnovijeg istraživanja „Pollution and Health Metrics: Global, Regional and Country Analysis“ i predočio zabrinjavajuće podatke o utjecaju onečišćenja na ljudsko zdravlje. GAHP-ov izvještaj za 2019. godinu ažurira nalaze Lancetove komisije za onečišćenje i zdravlje te rangira zemlje svijeta prema broju preuranjenih smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem na globalnoj i regionalnoj razini.
Onečišćenje i dalje predstavlja najveću prijetnju za ljudsko zdravlje te je 2017. godine bilo odgovorno za 15 % smrtnih slučajeva na globalnoj razini te 275 milijuna životnih godina prilagođenih invalidnosti (Disability-Adjusted-Life-Years – DALYs), odnosno ukupnog opterećenja bolesti, izraženog kao broj izgubljenih godina zbog lošeg zdravlja, invalidnosti ili preuranjene smrti. U izvještaju za 2019. godinu korišteni su najnoviji podaci svjetskih zdravstvenih institucija te su stavljeni u vezu s opsegom i ozbiljnošću utjecaja koje onečišćeni zrak, voda i sva ostala onečišćenja uzrokovana ljudskom djelatnošću imaju na ljudsko zdravlje.
Izvještajem se osporava i procjena globalnog opterećenja bolesti za 2017. godinu, prema kojoj je tijekom te godine u svijetu zabilježeno 8,3 milijuna prijevremenih smrtnih slučajeva uzrokovanih različitim vrstama onečišćenja. Naime, navodi se kako ovi podaci ne uključuju podatke o izloženosti mnogim oblicima toksičnog onečišćenja, uključujući živu, kadmij, krom, radionuklide i pesticide.
Općenito, rezultati istraživanja pokazuju određeno poboljšanje, odnosno smanjenje broja preuranjenih smrti uslijed tradicionalnih vrsta onečišćenja – loših sanitarnih uvjeta i kvalitete zraka u kućanstvima, i to od 2015. do 2017 godine. No, posebno zabrinjava velik porast smrtnih slučajeva uzrokovanih industrijalizacijom i urbanizacijom. Ova vrsta onečišćenja trenutno je odgovorna za 5,3 milijuna preuranjenih smrtnih slučajeva godišnje te se unatoč povećanoj pozornosti i ekološkoj osviještenosti još uvijek ne nalazi u središtu pažnje međunarodnih razvojnih agencija.
Više od dvije trećine bolesti uzrokovanih štetnim utjecajem onečišćenja na ljudsko zdravlje odnosi se na kronične bolesti. Onečišćenje je tako odgovorno za 21 % smrtnih slučajeva od posljedica kardiovaskularnih bolesti, 26 % od posljedica ishemijske bolesti srca i 23 % od posljedica moždanog udara, dok se 51 % smrtnih slučajeva pripisuje posljedicama kronične opstruktivne plućne bolesti i 43 % zbog raka pluća.
Istraživanje također otkriva koji su dijelovi svijeta najviše ugroženi onečišćenjem i navodi podatke za zemlje čije je stanovništvo najviše izloženo riziku preuranjene smrti. Prema očekivanju, najugroženije su zemlje niskih i srednjih primanja gdje je stopa smrtnosti uzrokovana onečišćenjem znatno viša u odnosu na bogatije zemlje.
Područja svijeta koja su izložena najvećim rizicima se uglavnom nalaze u Aziji i Africi, a među prvih deset najugroženijih zemalja svijeta našla se samo jedna europska zemlja, i to susjedna Srbija.
Naime, na popisu najugroženijih zemalja svijeta – po broju smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem na 100.000 stanovnika nalaze se Čad s 287 smrtnih slučajeva, zatim Centralna Afrička Republika (251), Sjeverna Koreja (202), Niger (192), Madagaskar (183), Papua Nova Gvineja (183), Južni Sudan (180), Somalija (179), Srbija (175) i Indija (174).
U izvještaju se navodi kako su zemlje istočne Europe i središnje Azije učinile velike korake u okončanju ekstremnog siromaštva i pružanju pristupa sigurnoj vodi. Međutim, u mnogim zemljama navedenih regija bilježi se velik udio preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem zraka, ali i nedovoljnim korištenjem obnovljivih izvora energije.
Hrvatska prema rezultatima ovog istraživanja nije prošla puno bolje. Iako se po broju smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika nije našla na popisu deset najugroženijih zemalja svijeta, sa 108 smrtnih slučajeva uzorkovanih onečišćenjem rangirana je kao sedma europska zemlja iza Srbije, Gruzije, Bugarske, Ukrajine, Bosne i Hercegovine i Armenije. U odnosu na Hrvatsku, rizik od smrti uzrokovane onečišćenjem manji je u Rumunjskoj, Bjelorusiji i Mađarskoj.
S.F. / Ekovjesnik