Novo naučno otkriće u BiH – mosorski gušter na Treskavici
Foto: Saudin Merdan
Sjajne vijesti iz svijeta herpetologije u Bosni i Hercegovini. Istraživači iz Centra Dr. Stjepan Bolkay na planini Treskavici pronašli su mosorskog guštera. Ova vrsta guštera je ugrožena životinja, a mjesta gdje obitava znak su zdrave i očuvane prirode.
Piše: Jelena Jevđenić
Za naučnike, ekologe i ljubitelje prirode ovo otkriće je veoma važno. No, čini se da je ovaj nalaz zapravo važan i za sve građane BiH. Svako novo naučno otkriće nam pokazuje koliko je naša zemlja bioraznolika i da još uvijek, u velikoj mjeri posjedujemo očuvanu prirodu, što je posebno važno sada kada su klimatske promjene na vrhuncu.
Saudin Merdan, konzervacijski biolog i ekolog i predsjednik Centra Dr. Stjepan Bolkay kaže da je ova vrsta guštera preživjela mnoge promjene, ali danas je ugrožena.
“Mosorski gušter je endemična vrsta za Dinaride i tercijarni relikt. Kada se kaže da je mosorski gušter tercijarni relikt, to znači da je ova vrsta preživjela i opstala kroz mnoge dramatične geološke promjene, poput promjena u klimi ili geografskom rasporedu kopna koje su se događale od tercijarnog perioda do današnjeg doba, što ukazuje na njen značaj u biološkoj evoluciji i očuvanju vrsta”, navodi.
Stanište mosorskog guštera su područja visokih planina Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, između 400 i 2000 metara nadmorske visine. Ovaj gmizavac preferira teren obilježen kamenjem i kršem. Prilagođen je hladnijim planinskim uvjetima te se može naći na stjenovitim površinama s vlažnim mikrostaništima i pukotinama u stijenama.
Foto: Saudin Merdan
“Ograničeno rasprostranjenje i specijaliziranost za određeni tip staništa čine ovog guštera veoma osjetljivim na različite promjene u kvalitetu staništa. Njegove populacije su fragmentisane, a područje rasprostranjenja postupno se smanjuje kako opada kvalitet staništa. Ove promjene u okolišu, koje su često rezultat ljudskih aktivnosti, mogu imati ozbiljan utjecaj na opstanak ove vrste, čineći je posebno ugroženom”, ističe Merdan.
Upravo to se i desilo. Zbog ljudskog djelovanja i sve većeg zagađenja mosorski gušter (Dinarolacerta mosorensis) je sada rijetka i ugrožena vrsta u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na Crvenim listama FBiH i RS-a. Prema Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), je klasificiran kao ugrožena vrsta.
“To znači da postoji visok rizik od izumiranja u divljini. Ova klasifikacija naglašava potrebu za kontinuiranim naporima u očuvanju njegovih staništa i sprovođenju zaštitnih mjera kako bi se osigurao njegov opstanak”, objašnjava.
Saudin Merdan, ustupljena foto
Merdan je zajedno sa svojim timom ovog gmizavca otkrio na području Treskavice. To pokazuje da je priroda tog mjesta još uvijek dobro očuvana.
On objašnjava šta ovo otkriće znači za biodiverzitet Treskavice.
“Prisustvo mosorskog guštera, koji je specijaliziran za staništa u Dinaridima, ukazuje na visok stepen očuvanosti prirodnog ekosistema Treskavice. Ovaj gušter preferira netaknuta i stabilna staništa, pa njegova prisutnost sugerira da područje još uvijek ima očuvane prirodne karakteristike potrebne za opstanak specijaliziranih vrsta. Prisustvo endemičnih i ugroženih vrsta poput mosorskog guštera će poslužiti kao argument za zaštitu područja Treskavice. Otkriće dodatnih populacija mosorskog guštera podstiče daljnja naučna istraživanja kao što su genetička raznolikost, adaptacije i ekološki zahtjevi ove vrste, što će pružiti dublje uvide u evolucijske procese i ekologiju Dinarida” naglašava, te dodaje sve to treba da podstakne lokalne zajednice i vlasti da rade na održivom upravljanju i zaštiti područja kao što je Treskavica
Foto: Saudin Merdan
"Do nedavno su naša saznanja o distribuciji i biologiji mosorskog guštera u Bosni i Hercegovini bila tek sporadična. Međutim, s početkom doktorske disertacije kolegice Ivone Burić iz Hrvatske, započeli smo detaljna istraživanja ove vrste u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Uskoro očekujemo objavu naučnog rada o mosorskom gušteru, stoga ne želim previše otkrivati, ali mogu reći da su rezultati fantastični".
Ne čekajuću podršku institucija naučnici u Bosni i Hercegovini su pokrenuli nekoliko udruženja i inicijativa pomoću kojih su zadnjih godina otkrivena mnoga neistražena područja. To je ukazalo koliko su velika prirodna bogatstva naše zemlje, a koja su istovremeno i pod velikim pritiskom zbog profita.
Centar Dr Stjepan Bolkay je i nastao upravo zbog tog. Bavi se širokim spektrom istraživanja u biologiji, ekologiji i zaštiti prirode. Ključne oblasti rada uključuju herpetologiju, ornitologiju, botaniku i zaštitu prirode, s fokusom na proučavanje populacija, staništa i distribucije različitih vrsta.
“Ove godine smo počeli istraživati i pećine i krške ekosisteme kroz speleologiju, fokusirajući se na endemske i rijetke vrste koje nastanjuju ova staništa. Provodimo biogeografska istraživanja kako bi razumjeli distribuciju vrsta i biogeografske obrasce, uključujući endemizme i relikte. Osim istraživačkog rada, Centar Bolkay organizuje edukativne aktivnosti kao što su radionice, predavanja i kampanje za podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirode i biodiverziteta. Aktivno sarađujemo sa institucijama i drugim organizacijama na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou kako bi unaprijedili istraživanja i promovisali zaštitu prirode."
Prema riječima Merdana, trenutno rade na istraživanjima na Rzavu, Kasindolskoj rijeci, Trstionici, Orlji, Majevici, Ozrenu, Nevesinjskom, Dabarskom i Fatničkom polju.
“Upravo završavamo pripreme za veliki Biologer kamp na Rzavu, gdje nam dolaze sjajni istraživači Biologer zajednice iz regiona. Predmet istraživanja će biti leptiri, stjenice, vilini konjici, tvrdokrilci, osolike muhe, pauci, vodozemci, gmizavci, ptice i šišmiše. Također, istražit ćemo i mapirati i speleološke objekte ovog područja. Svrha Biologer kampa jeste da prikupimo podatke o biodiverzitetu ovog područja koji će biti osnova za izradu temeljnog dokumenta za proglašenje zaštićenog područja Dobrun – Rzav”, ističe.
“Budući planovi Centra Dr Stjepan Bolkay u BiH obuhvataju proširenje istraživanja na rijetke i ugrožene vrste te detaljno mapiranje njihovih staništa. Planiramo implementirati nove konzervacijske projekte za zaštitu ključnih ekosistema i vrsta, kao i proširiti genetička istraživanja radi boljeg razumijevanja genetičke raznolikosti. Edukacija javnosti o važnosti očuvanja biodiverziteta bit će intenzivirana putem radionica, predavanja i kampanja. Također, u planu su nam i uspostave dugoročnih programa monitoringa kako bi se pratili promjene u populacijama vrsta i stanju staništa, te procijene uticaja klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti. Cilj ovih planova je unaprijediti naučna saznanja, podržati očuvanje prirodnih resursa i doprinijeti održivom razvoju Bosne i Hercegovine”, dodaje.
Nesumnjivo da će istraživanja ovog Centra otkriti još mnogo pronalazaka i tako ukazati koliko je priroda Bosne i Hercegovine raznolika i veličanstvena. Nadamo se da će to pomoći u zaštiti prirode koja je zbog kapitala sve više ugrožena.
