Novo istraživanje otkrilo alarmantno stanje u većini rijeka u Evropi i SAD-u

Foto: Impuls

Sve toplije vode guše rijeke i ugrožavaju ribu, upozorava novo veliko istraživanje.

Rijeke u SAD-u i središnjoj Evropi ubrzano gube kisik zbog porasta temperatura, što u opasnost dovodi riblju populaciju.

Li Li sa Sveučilišta Pennsylvania State i njezine kolege rekonstruirali su dnevne razine kisika i temperature za 796 rijeka u SAD-u i srednjoj Evropi od 1981. do 2019 godine., koristeći različite izvore podataka.

Tačna procjena razine kisika je izazovna zbog nedostatka visokokvalitetnih dnevnih podataka o rijekama, napomenula je Li. Kako bi to riješili, kombinovali su izvore podataka za stotine rijeka, uključujući temperaturu vode i razinu kisika, informacije o vremenu i podatke o okolnom kopnu.

Naučnici su koristili model strojnog učenja kako bi integrisali te podatke i proizveli dnevne procjene kisika i temperature, a njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Nature Climate Change. Statistički su potvrdili procjene u odnosu na 25 posto postojećih podataka koje nisu koristili. Li kaže da je to bilo moguće postići za razine kisika i temperature vode, jer ovise o lokalnoj temperaturi.

Većina rijeka je sve toplija i gubi kisik

87 posto rijeka postajalo je toplije tokom četiri desetljeća, a 70 posto njih gubilo je kisik. Za svaku tekućinu, ako je toplija, njen kapacitet za držanje plinova se smanjuje, ističe Li.

Nedostatak kisika predstavlja velik rizik za ribe. Kada razina kisika padne na određenu razinu, ribe se u biti guše i ne mogu disati, kaže Li. Zdrave rijeke obično imaju razinu otopljenog kisika iznad 8 miligrama po litri. Rijeke ispod 3 mg po litri smatraju se hipoksičnima i opasnima za ribe.

Naučnici su koristili svoj model za projektovanje temperature rijeke i razine kisika do 2100. godine. Buduće stope deoksigenacije u rijekama bile su 1,6 puta veće od istorijskih uslova ako temperature porastu za 2,7°C do kraja vijeka.

Brooker Creek na Floridi, na primjer, trenutno ima oko 204 dana hipoksije godišnje, a model predviđa da će se taj broj povećavati za 5,7 dana po desetljeću u budućnosti.

Izvor: New Scientist