Foto: Impuls
Novi izvještaj ističe hitnu potrebu da se zaustavi kontaminacija „vječnim hemikalijama“ kako bi se izbjegli ogromni troškovi za društvo.
Autor: Impuls
PFAS, poznate kao ‘vječne hemikalije’, mogle bi Evropu koštati najmanje 440 milijardi eura do 2050. godine, pokazuje nova analiza Europske komisije.
Zagađenje PFAS (per- i polifluoroalkil supstancama) značajno utiče na ljudsko zdravlje i životnu sredinu, što rezultira značajnim troškovima koje snose svi građani. To postaje očigledno kada pojedinci obole od izloženosti zagađenju, kada kontaminirana voda ili zemljište zahtijevaju skupu sanaciju i kada su poremećeni esencijalni prirodni procesi, poput oprašivanja.
Koristeći najnovije podatke i poboljšanu metodologiju, ova studija pruža procjenu monetarnog uticaja zagađenja PFAS-om, takozvanim vječnim hemikalijama.
Procijenjeni zdravstveni troškovi obuhvataju samo nekoliko trenutno regulisanih PFAS supstanci, od hiljada koje postoje, i stoga pružaju ograničenu procjenu u poređenju sa stvarnim troškovima zagađenja PFAS-om.
Studija procjenjuje da ako se trenutni nivoi zagađenja PFAS-om u Evropi nastave do 2050. godine bez regulatornih mjera, troškovi će dostići približno 440 milijardi eura tokom tog perioda. Suzbijanje takvih ispuštanja PFAS-a do 2040. godine uštedjelo bi 110 milijardi eura, dok bi samo prečišćavanje zagađene vode koštalo više od 1 bilion eura.
Pošto “vječne hemikalije” ostaju u ljudskom telu i životnoj sredini decenijama, čak i nakon prestanka emisija, rana akcija je od vitalnog značaja za smanjenje dugoročnih troškova po zdravlje i životnu sredinu.
Studija takođe identifikuje populacije koje su najranjivije na zagađenje PFAS-om: novorođenčad, djecu, ljude koji žive u blizini kontaminiranih lokacija i radnike na tim lokacijama.
Evropska komisija je posvećena preduzimanju neophodnih mjera za zaštitu ovih grupa, ali i za sprječavanje mogućih širih društvenih posljedica, uz istovremeno obezbjeđivanje uravnoteženog pristupa dok se alternative PFAS-u ne mogu primjeniti u ključnim industrijskim primjenama.
Džesika Rozvol, komesarka za životnu sredinu, otpornost na vode i konkurentnu ekonomiju, rekla je da je potrebno hitno djelovanje.
„Obezbjeđivanje jasnoće o PFAS-u sa zabranama za upotrebu od strane potrošača je glavni prioritet i za građane i za preduzeća. Zato je za mene apsolutni prioritet da radim na ovom i da se angažujem sa svim relevantnim zainteresovanim stranama. Potrošači su zabrinuti, i to s pravom. Ova studija ističe hitnu potrebu za delovanjem“, navela je ona.
Rezultati studije će biti dio diskusija EU o temama vezanim za PFAS, uključujući sanaciju zagađenja, smanjenje emisija na izvoru, praćenje i potrebe za istraživanjem.
EU je već preduzela značajne korake kako bi kontrolisala rizike od izlaganja PFAS-u. Najštetnije PFAS supstance su već zabranjene: PFOS, PFOA, PFHxS i srodne supstance, PFCA dugog lanca. EU je 2024. godine zabranila upotrebu undekafluoroheksanske kiseline („PFHxA“) i supstanci srodnih PFHxA u proizvodima kao što su tekstil za široku potrošnju, ambalaža za hranu, mješavine za široku potrošnju, kozmetika i u nekim primjenama pjene za gašenje požara. U oktobru 2025. godine, EU se pozabavila jednim od glavnih izvora emisije PFAS-a i uvela postepene zabrane svih PFAS-a u pjenama za gašenje požara.
Nedavno, prema prerađenoj Direktivi o vodi za piće, sve države članice moraju da prate nivoe PFAS-a u vodi za piće kako bi osigurale usklađenost sa novim graničnim vrijednostima EU.
Evropska agencija za hemikalije (ECHA) trenutno procjenjuje prijedlog za univerzalno ograničenje PFAS-a. Njihova procjena će biti spremna do kraja 2026. godine, a Evropska komisija će svoj prijedlog za ograničenje zasnivati na mišljenju ECHA-e.
Pored regulacije, Akcioni plan hemijske industrije, usvojen u julu 2025. godine, predlaže niz inicijativa za podršku prelasku sa PFAS-a.