Pogled na fjord u Norveškoj, foto: Raimond Klavins/Unsplash
Norveški parlament izglasao je da na zaštićenim rijekama mogu da se grade hidroelektrane, što je izazvalo bijes grupa za očuvanje prirode koje strahuju za sudbinu flore i faune u rijekama i na riječnim obalama.
Prijedlog zakona dopušta izgradnju elektrana većih od 1 MW u zaštićenim plovnim putevima ako je društvena korist “značajna”, a posljedice za okolinu “prihvatljive”. Izglasan je 13. februara u sklopu mjera za poboljšanje zaštite od poplava i klizišta.
Une Bastholm, član parlamenta Zelenih, opisao je prijedlog kao “istorijski napad na norvešku prirodu” kada je predstavljen prošle sedmice.
Borci za zaštitu životne sredine kažu kako vjeruju da će prijedlog dovesti do “beskonačnog toka” novih bitaka oko razvoja rijeke. Kritikovali su vladu, za koju su rekli da je to požurila bez odgovarajuće javne rasprave ili procjene uticaja na okoliš.
“Borićemo se za svaki pojedini zaštićeni vodotok, za svaku rijeku, svaki vodopad i svako jezero. Nećemo zbog nepromišljene i neodgovorne ishitrene odluke odustati od onoga što smo osvojili u više od sto godina borbe za vodotoke”, rekao je Truls Gulowsen, direktor Norveškog društva za očuvanje prirode.
Norveška, nordijska zemlja poznata po svojim dramatičnim fjordovima i netaknutoj prirodi, zaštitila je gotovo 400 vodenih puteva planovima koji ih sprječavaju da budu pregrađene velikim elektranama. Rijeke i vrste u njima zasebno su ugrožene intenzivnim uzgojem i klimatskim slomom.
Učesnici kampanje protestovali su u utorak ispred norveškog parlamenta i predstavili peticiju protiv razvoja hidroelektrana u zaštićenim vodenim putevima za koju su rekli da je skupila 25.000 potpisa.
Pristaše prijedloga tvrde da su kritičari “pojačali” opasnosti po prirodu. Kriteriji za odobrenje ostaju nepromijenjeni, a kompanije koje žele graditi hidroelektrane i dalje će se suočavati sa strogim procjenama prije nego što dobiju dozvolu.
O prijedlogu su u četvrtak glasale Konzervativna stranka, Stranka napretka, Laburistička stranka i Stranka centra. Kršćanski demokrati povukli su svoju podršku, navodeći nesigurnost oko formulacije.
Pål Mugaas, glasnogovornik Norske Lakseelver (Norveške rijeke lososa), rekao je: “Ovo je tužan dan za divljeg lososa i sve druge vrste u rijekama koje su trebale biti trajno zaštićene.”
Sporovi oko obnovljivih izvora energije potresali su norvešku politiku posljednjih mjeseci. Vlada je pala krajem januara u sporu zbog usvajanja najnovijeg EU paketa čiste energije.
Norveška električna mreža je među najčišćima na planeti, što je rezultat njenih hidroelektrana, a zemlja je neto izvoznik električne energije koja već dugo uživa u jeftinim računima.
Merethe Dotterud Leiren, politologinja u Centru za međunarodno istraživanje klime Cicero, rekla je: “Ova situacija politički otežava odbranu ulaganja u obnovljive izvore energije.”
Norveški sukobi oko čiste energije do sada su bili usredotočeni na vjetroelektrane. Odbijanje da se demontira vjetroelektrana za koju je utvrđeno da je 2021. kršila prava autohtonih Sama uzgajivača sobova privuklo je podršku boraca za klimatske promjene širom svijeta, uključujući švedsku aktivisticu Gretu Thunberg.
“Uopšteno, Norvežani su pozitivniji prema hidroenergiji nego prema vjetroelektrani. No, bez gradnje u zaštićenoj prirodi praktično više nema mjesta za izgradnju velikih hidroelektrana”, kazala je Leiren.
Fornybar Norge, norveška lobistička grupa za obnovljivu energiju, rekla je u prošlosedmičnom saopđtenju da podupire prijedlog o labavljenju zaštite rijeka.
“Ovo će, između ostalog, biti relevantno za projekte koji imaju značajan učinak na smanjenje poplava. Pritom je dobro da odluka nije besplatna propusnica za izgradnju novih objekata u zaštićenim vodotocima”, navodi se.
Norveška uprava za vodne resurse i energiju (NVE) ranije je rekla da se malo energije može dobiti iskorištavanjem rijeka bez značajnih intervencija u prirodu, piše The Guardian.