Foto: Colin Watts/Unsplash
Rečenicom “Mi ovo možemo sami” predsjednik Maldiva najavio je izgradnju zidova i nasipa za sprečavanje poplava. Sve veći nivoa mora prijeti potpunom potopu otoka, a nestašica vode je odavno na snazi. No, novi predsjednik Maldiva je eliminisao mogućnost izmještanja stanovnika.
Umjesto toga, predsjednik Muhammed Muizzu, obećao je da će ova nacija uzvratiti udarac moru i pobijediti. Oružje pobjede su mu zidovi kojima će povećati visinu otoka i tako spriječiti eventualni potop. Udruženja za zaštitu i prava životne sredine su izrazila zabrinutost oko ove odluke i upozorila da ovakav plan može još više ubrzati i povećati rizik od poplava.
Maldivi su na prvoj liniji klimatske krize
Maldivi su luksuzna turistička destinacija poznata po dugim, bijelim, pješčanim plažama, tirkiznoj površini i koraljnom dnu mora. Tokom globalne klimatske krize niz od 1192 mala otočića se našao u centru problema i borbe za opstanak.
Prije petnaest godina, bivši predsjednik Maldiva, Mohamed Nasheed je na početku svoga mandata upozorio svoje državljane na klimatske promjene koje se dešavaju i to da bi oni mogli postati prve ekološke izbjeglice svijeta. Njegov plan je bio započeti štednju kojom bi kupovali zemlju u Indiji, Šri Lanci ili čak u dalekoj Australiji.
Sadašnji predsjednik, Muizzu, je već na početku mandata istakao da stanovnici neće napuštati svoje domove. Pri tome je tražio skoro 500 miliona dolara od fondova za zaštitu ranjivih obala i drugih sličnih organizacija.
Na janom skupu održanom u glavnom gradu Maldiva, Maleu, Muizzu je ljudima ulijevao nadu da su sposobni da se bore sami, i da će učiniti sve da to i drugima dokažu.
Da li će stanovnici Maldiva biti prisilno izmješteni?
Tuvalu, mala nacija Okeanije, je ovog mjeseca potpisala sporazum koji njenim građanima daje pravo da žive u Australiji kada njihove kuće budu nestale u Pacifiku. Muizzu je najavio da Maldivi neće slijediti njihov primjer.
“Kategorički mogu da kažem da mi sigurno nećemo imati potrebu da kupujemo ili iznajmljujemo zemlju od bilo koje države” rekao je Muizzu, te dodao da će morski zidovi osigurati rizična područja te ih označiti kategorijom sigurnih otoka.
Foto: iStock
Oko 80% Maldiva se nalazi manje od jedan metar iznad nivoa mora. Zidovi na morima bi mogli osigurati odbranu od valova, no nitko ne može garantovati šta će biti sa plažama na koje, uglavnom, dolaze turisti. Njihova sudbina je neizvjesna.
Nasheedov prethodnik, Maumoon Abdul Gayoom, je prvi upalio alarm za moguću “smrt nacije”. On je još 1985. upozoravao Ujedinjene nacije na porast nivoa mora uzrokovanu klimatskim promjenama.
UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) upozorio je 2007. godine da bi porast mora sa 18 cm na 59 cm praktično izbrisao otoke sa površine zemlje i učinio ih nenastanjivim do kraja stoljeća.
Svjetla upozorenja odavno svjetlucaju crveno. Gayoomov strah da će njegova zemlja ostati bez pitke vode se ostvario. Količina soli koja prodire u zemlju je porasla. Kako je rastao nivo soli u zemlji, tako je ta sol narušavala kvalitet vode za piće.
“Svaki otok na Maldivima je ostao bez pitke vode”, izjavila je bivša ministrica okoliša Maldiva, Shauna Aminath. Dodala je i da skoro svih 187 naseljenih otoka zavisi od skupih mašina za desalinizaciju.
Mogu li zidovi oko otoka spasiti Maldive?
Glavni grad Male predstavlja jedno od najgušće naseljenih mjesta na svijetu. Broji oko 380,000 stanovnika koji su smješteni na jako malom području. Prema podacima Ministarstva za okoliš, na jednom kvadratnom kilometru živi 65700 stanovnika. Male je grad koji je već ograđen ‘džinovskim zidom’, a Muizzu je najavio da postoji potencijal za dalje širenje zida i gradnju novog na nekim novim mjestima.
Projekti nasipa na otočnim površinama su također aktuelni. U proteklih četrdeset godina povećali su otočnu masu za 10%. Pijesak je nasut na potopljene dijelove ukupne površine oko 30 kilometara.
Muizzu je po zanimanju građevinski inženjer školovan u Britaniji, a prije predsjedničkog mandata radio je sedam godina kao ministar graditeljstva. Tokom tog mandata igrao je ključnu ulogu u nasipima i kreiranju vještačkog otoka Hulhumale.Ostrvo je povezano mostom dugim 1,4 km s glavnim gradom. Hulhumale je površinom duplo veći od Malea i dom je za oko 100 000 ljudi.
Grupe za zaštitu okoliša apeluju da, iako je formiranje nasipa na potopljenim područjima potreba, velika količina opreza u radu ne smije izostati. Dodatni učestali problem je ignorisanje ekoloških propisa pri realizaciji ovih projekata. U nedavnom izvještaju, Human Rights Watch (HRW) optužio je vlasti na Maldivima da nisu implementirale ni vlastite ekološke zakone i norme, a kamoli međunarodne. Projekti su često bili značajno ubrzani, a nedostajale su i proceduralne politike. Prvi primjer koji su ponudili je Kulhudhuffushi. Na ovom otoku je 70% stabala otočkih mangrova bilo „zakopano“. Drugi se pak tiče projekta rekultivacije u Addui, gdje su oštećene koraljne oblasti o kojim su ovisili ribari.
Vlada Maldiva je ignorisala ili zanemarila zakone o zaštiti okoliša, povećavajući rizik od poplava i nanoseći druge štete za ostrvske zajednice.
Ahmed Fizal, koji je na čelu grupe za ekološku kampanju, Marine Journal Maldives (MJM), rekao je da se plaši da političari i biznismeni vide plitke obale kao potencijalna mjesta ostvarivanja brzog profita.
Postavlja se pitanje gdje je zapravo granica i koja je stvarna cijena svega?