Foto: EPA
Izumiranje pčela nije jedini problem na koji se već godinama skreće pažnja, a direktno je povezan s klimatskim promjenama.
Sve manji broj insekata u svijetu drastično će umanjiti i čovjekovu sposobnost izgradnje održive budućnosti, navodi se u australskoj studiji.
Australijski naučnici upozoravaju na globalnu “apokalipsu insekata” koja bi mogla imati radikalan učinak na okolinu i čovječanstvo.
Međunarodna studija o budućnosti insekata provedena u sklopu scenarija o klimatskim promjenama otkrila je da će sve manji broj insekata u svijetu drastično umanjiti i čovjekovu sposobnost izgradnje održive budućnosti.
Koautor studije William Laurance s australskog Univerziteta James Cook kazao je da se biosfera već zagrijala za oko 1,1 stepen Celzija od predindustrijskog razdoblja te se predviđa da će se do 2100, ne smanje li se znatno emisije stakleničkih plinova, zagrijati za dodatnih dva do pet stepeni.
Sićušni insekti koji ne posjeduju mogućnost regulacije vlastite tjelesne temperature posebno su osjetljivi na temperaturne promjene i nivo vlage, rekao je Laurance, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
“Sve je više dokaza koji ukazuju na to da se brojne populacije insekata u raznim dijelovima svijeta smanuju velikom brzinom. To je duboko zabrinjavajuć trend, a mediji, pa čak i neki naučnici, sve češće koriste izraz ‘apokalipsa insekata’ da bi opisali ovaj fenomen,” rekao je Laurance.
Pročitajte i Izumiranjem insekata ugrožena je „kičma“ našeg ekosistema
‘Važan dio bioraznolikosti’
“Insekti su vrlo važni u hranidbenom lancu i smanjenje njihova broja možda već igra važnu ulogu u široko rasprostranjenom padu broja njihovih konzumenata, a to su ptice”, upozorio je.
“Kukci su važan dio bioraznolikosti. Značajni su za okoliš jer su odgovorni za proces oprašivanja, kontrolu broja štetočina i recikliranje hranjivih tvari. Sve je to korisno za ostala živa bića na planeti, uključujući i ljude”, kazao je australski naučnik.
Studijom je ustanovljeno da su klimatske promjene uticale na ostale faktore koji ugrožavaju populaciju insekata, a to su onečišćenje, gubitak staništa i predatorstvo – biološku interakciju u kojoj jedan organizam, grabežljivac, ubija i jede drugi organizam, svoj plijen.
“Ključno je upravljati staništima i maksimalno ih obnavljati tako da ona postanu otporna na klimatske promjene te kukcima omogućiti svojevrsna skloništa u kojima mogu preživjeti ekstremne klimatske prilike”, smatra Laurance.
“Dokazi su vrlo jasni i očiti. Moramo djelovati sada da bismo smanjili negativan udar na populacije insekata. Dobro znamo kako to postići, no donošenje odluka i potrebno finansiranje stalno se guraju pod tepih”, zaključio je.