Freepik
Od plivanja u hladnoj vodi do ledenih kupki, namjerno smrzavanje je pozdravljeno kao rješenje za sve, od simptoma menopauze do artritisa, glavobolje i stanja imuniteta.
A za sportiste, led se široko koristi za oporavak nakon vježbanja. Ali sada istraživači kažu da kliničke prednosti terapije ledom nisu zasnovane na dokazima i da je njena popularnost loša za životnu sredinu.
Dok su trajale Olimpijske igre u Parizu, akademici iz Francuske, Katara, Indije i Švajcarske tvrde u uvodniku, objavljenom u British Journal of Sports Medicine, da je upotreba leda na ljetnjim Olimpijskim igrama dostigla „izuzetan nivo“ uprkos nedostatku dokazane efikasnosti.
Količina energije i vode potrebna za proizvodnju, skladištenje i transport leda nije dobra za planetu, da ne govorimo o njegovoj cijeni, dodali su.
Dok je oko 22 tone leda isporučeno na mjesta takmičenja Olimpijskih igara u Tokiju 2020. u medicinske svrhe, a još 42 tone leda je obezbijeđeno u Olimpijskom selu, zahtjevi za Olimpijske igre u Parizu 2024. znatno premašuju te cifre, primijetili su akademici.
Prvobitne procjene bile su za 1.624 tone leda – po cijeni od 2,5 miliona evra – ali nakon što nijedan nezavisni prodavac nije mogao da ispuni javni tender, Igre u Parizu su revidirali svoju procjenu na 650 tona (450 za Olimpijske i 200 za Paraolimpijske igre), pisalo je u listu.
Potapanje u hladnu vodu činilo je oko 10% tretmana koje su prepisali fizioterapeuti na Olimpijskim poliklinikama u Atini 2004. i Londonu 2012. godine, dok se do Rija 2016. popeo na 44%.
„Kada planiraju obezbjeđivanje leda, organizatori treba da imaju za cilj da minimiziraju upotrebu praksi koje nisu zasnovane na dokazima i promovišu bolju održivost. Led bi trebao ostati dostupan za određene situacije, uključujući ublažavanje akutnog bola, specifične potrebe za oporavkom i upravljanje toplotnim udarom pri naporu“, zaključili su naučnici.