Najbolji način da se klimatske promjene zadrže pod kontrolom jest sadnja stabala na uništenim šumskim područjima veličine Sjedinjenih Država, rekli su naučnici, jer bi se tako neutralizirale dvije trećine emisije plinova koji zagrijavaju planetu a za koje je odgovoran čovjek.
Tom Crowther, profesor u Crowther Labu – istraživačkoj skupini na sveučilištu ETH Zuerich, pozvao je stotine hiljada ljudi koji su propustili školu i izašli s posla ove godine kako bi se pridružili rastućem pokretu za borbu protiv klimatskih promjena, da počnu saditi ili financirati takve akcije.
“Svako drugo rješenje za klimatske promjene zahtijeva da svi promijenimo svoje ponašanje, ili nam treba odluka političara koji možda vjeruje a možda i ne vjeruje u klimatske promjene, ili je to naučno otkriće koje još nemamo”, rekao je on za Reuters.
“Ovo nije samo naše najmoćnije rješenje – ovo je rješenje u kojemu svi možemo sudjelovati”, istaknuo je.
Sadnja drveća kako bi upilo četvrtinu ugljika ambiciozan je cilj, kazao je Crowther dodavši da se to može postići ako se uključe svi oni koji su zabrinuti zbog globalnog zatopljenja.
Naučnici Crowther Laba objavili su u četvrtak prvu studiju o tome. Studija objavljena u stručnom časopisu Science analizirala je maksimalnu količinu ugljika koja se može upiti ako se na sva dostupna degradirana šumska područja ponovno posadi drveće.
Najbolja mjesta za obnovu šuma nalaze se u tropima zbog brzine kojom drveće tamo raste.
Na internetskoj stranici Crowther Laba nalazi se globalna karta sa savjetima o tome koju vrstu drveća saditi i koliko ih se može uzgajati u vrtovima.
Tropi su izgubili 12 miliona hektara šumskog pokrova 2018. – većinom zbog požara i krčenja kako bi se napravile poljoprivredne površine – što je četvrti najviši godišnji gubitak otkad se vodi evidencija od 2001. godien, objavio je Global Forest Watch.
Aktivisti za zaštitu okoliša kažu da vođenje brige o postojećim šumama i obnova degradiranih šuma sprječava poplave, skladišti ugljik, ograničava klimatske promjene i štiti bioraznolikost.
Diljem svijeta ima 5,5 milijardi hektara šume.
Mnoge države već su se obavezale na pošumljavanje u skladu s programom Bonn Challenge dogovorenim u Njemačkoj 2011.
Ovaj program predstavlja napor na globalnom nivou da se do 2020. obnovi 150 miliona hektara iskrčenog i degradiranog zemljišta, a do 2030. trebalo bi se obnoviti 350 miliona hektara. Program Bonn Challenge odobren je i proširen u tzv. njujorškoj Deklaraciji o šumama na UN-ovom sastanku o klimi 2014. godine.
Agencije