Foto: Mateja Vucić
Svečano otvaranje tunela za HE Dabar upriličeno početkom novembra kod buduće brane “Pošćenje” u sklopu projekta “Gornji horizonti”, ostavilo je otvorenim i brojne kontroverze oko ovog projekta. Dok su funkcioneri slavili „projekat vijeka“, građani, aktivisti i ekolozi upozoravaju na ozbiljne ekološke posljedice koje ovaj projekat donosi.
Autor: Impuls
Na moguće negativne posljedice ukazuju iz NVO “Novi val” iz Blagaja. Oni su sa srodnim organizacijama iz Hercegovine upozorili na ozbiljnu zabrinutost građana Blagaja, Stoca i Čapljine.
Upozoravaju da bi posljedice mogle biti katastrofalne.
“Prema projekcijama stručnjaka, oko 85 posto vode iz prirodnih izvora moglo bi biti preusmjereno ka Donjim horizontima. To predstavlja direktan udar na rijeke Bunu, Bunicu i Bregavu, te na Park prirode Hutovo blato – najvažniji hercegovački močvarni ekosistem. Tokom ljetnih mjeseci, kada su vodostaji već hronično niski, ovakav gubitak vode mogao bi dovesti do drastičnog presušivanja riječnih tokova, ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta, nestanka izvorišta, ali i do pada kvaliteta života stanovništva koje je generacijama vezano za ove rijeke”, navode iz “Novog vala”.
Oni i druge nevladine organizacija iz doline Neretve postavili su otvorena pitanja lokalnim, kantonalnim i državnim institucijama: Šta je urađeno po pitanju procjene uticaja ovog projekta na rijeke i ekosisteme? Postoje li garancije investitora i izvođača da neće doći do ekološkog sloma? Ko će snositi odgovornost ukoliko dođe do zagađenja, presušivanja ili uništavanja Hutovog blata i izvorišta?

Hutovo blato; Foto: Impuls
Poseban problem, upozoravaju aktivisti, predstavlja potpuni izostanak reakcije institucija Republike Hrvatske. Iako se zna da bi područje Metkovića i donjeg toka Neretve moglo biti ozbiljno ugroženo. Iz Hrvatske – koja dijeli isti ekosistem – do danas nije stigla ni jedna konkretna mjera, niti zahtjev prema institucijama BiH da se projekat preispita.
“Buna, Bunica i Bregava nisu samo rijeke. One su identitet, tradicija, život. Njihov nestanak bi bio nestanak dijela nas”, poručuju iz organizacija koje prate ovu problematiku.
Zbog svega navedenog, građani i organizacije zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih institucija, transparentne informacije o stvarnim rizicima projekta, nezavisnu i stručnu ekološku procjenu, zvanične garancije odgovornosti u slučaju ekološke štete.
„Naša je obaveza da progovorimo sada, dok još ima vremena da se spriječi katastrofa“, poručuju aktivisti.
Vlast u Republici Srpskoj počela je promovisati HE Dabar, odnosno projekat “Gornji horizonti”, još 2011. godine. Samo dvije godine kasnije, tadašnji predsjednik Milorad Dodik najavio je da je za realizaciju obezbijeđeno 158 miliona KM. Međutim, radovi su formalno krenuli tek 2016., kamen temeljac položen je 2023., a novi rok za završetak postavljen je za sredinu 2027. godine. U međuvremenu je cijena radova višestruko porasla.
Projektom je predviđeno prevođenje voda iz Nevesinjskog polja, koje inače prirodnim podzemnim tokovima završavaju u slivu Neretve, u Bilećko jezero, odnosno sliv Trebišnjice, što i izaziva zabrinutost javnosti i aktivista.
Međutim, uprkos deceniji planova, tendera i milionskih cifara, projekat je i dalje u fazi završenog tunela – dok hidroelektrana, akumulacija i prateća infrastruktura ostaju daleko od gotovog.
