Nestanak algi tokom zadnjih nekoliko godina doveo je do stradanja čak dvije trećine poznatog Velikog koralnog grebena, kaže novo istraživanje.
Proces “izbjeljivanja” bez presedana, koji podrazumijeva prestanak simbioze algi i korala te ostanak samo bijelih kostura korala, zahvatio je 1.000 kilometara grebena. To pokazuju i novi vazdušni snimci koje su proučavali naučnici.
Kompleksni morski ekosistem, najveća živa cjelina na svijetu, jedno od svjetskih čuda i dio UNESCO-vog popisa svjetske baštine Australije i Okeanije.
To su samo neke titule kojima se krasi Veliki koralni greben, ali u zadnje vrijeme mu baš ne ide dobro. Aboridžini su vijekovima lovili ribu i druge životinje bez ikakvih oštećenja po njega, ali savremeni život i uticaj ljudi na promjene klime su učinili svoje.
Najnovija oštećenja pogodila su srednji dio grebena, a prošle godine proces izbjeljivanjaje zahvatio čak i sjeverni dio grebena. Stručnjaci drže kako blizina pogođenih područja ne daje puno nade u vjerovanje da će se korali uspjeti oporaviti i zadiviti starim sjajem.
Profesor Teri Hjugs sa univerziteta Džejms Kuk poručio je da vlasti moraju hitno naći odgovor na klimatske promjene kako bi se spriječilo daljnje razorno izbjeljivanje grebena.
“Od 1998. godine pa na dalje smo svjedoci takvog događaja (1998, 2002, 2016. i 2017.), ali se ipak razmak među njima dosta razlikovao, a ovo je, nažalost, najmanji razmak koji smo imali prilike vidjeti”, rekao je Hjugs.
Dodao je da što prije reagujemo akcijom protiv globalnih emisija stakleničkih gasova i protiv fosilnih goriva, a u korist obnovljivih izvora – to bolje.
U posljednjem istraživanju proučeno je oko 800 koralnih grebena koji se prostiru na pojasu dugom 8.000 kilometara. Analiza je pokazala poražavajuće rezultate – činjenicu da je samo južni dio grebena zasad nezahvaćen izbjeljivanjem.
Naučnik Džejm Keri rekao je kako razmjere oštećenja centralnog dijela grebena odgovaraju onima koji su uočeni i prošle godine na sjevernom dijelu. Predviđa se da je potrebno otprilike decenija vremena da se greben oporavi, naravno, samo ako se poduzmu konkretni i hitni koraci u zaustavljanju pogubnih učinaka klimatskih promjena.
(N.N.)