Globalno zdravlje šuma palo je na „žalosne” nivoe i sada predstavlja direktnu prijetnju dobrobiti čovječanstva, pokazao je novi izvještaj organizacije “Climate Focus”.
„Dok finansijske institucije nastavljaju da ulažu u industrije koje uništavaju šume, napori za njihovu zaštitu ozbiljno su potkopani”, navedeno je u dokumentu, piše Gardijan.
Od 2021. godine, kada su svjetski lideri obećali da će zaustaviti krčenje šuma, gubitak se zapravo „povećao”.
Tokom protekle godine nestalo je više od osam miliona hektara šuma, što je površina polovine Engleske, i što je više nego u vrijeme samita KOP26 u Glazgovu, kada je postavljen cilj nulte deforestacije do 2030. godine.
Prema najnovijem dokumentu: „Procjena deklaracije o šumama”, svijet je 63 odsto iza plana da dostigne taj cilj. „Jaz između obećanja i stvarnosti svake godine se širi, sa razarajućim posljedicama po klimu, ekonomiju i živote ljudi. Šume su osnovna infrastruktura planete. Ako ih ne zaštitimo, ugrozićemo sopstveni opstanak”, rekla je glavna autorka izvještaja, Erin Matson.
U izvještaju je takođe navedeno da su industrije odgovorne za 85 odsto deforestacije, prije svega stočarstvo, monokulture i sječa šuma, svake godine dobijaju oko 409 milijardi dolara subvencija, što je 70 puta više od globalnog iznosa koji se ulaže u očuvanje šuma.
Istovremeno, požari u Amazonu prošle godine oslobodili su sedam puta više ugljen-dioksida nego u prethodne dvije godine.
Dodatni problem, navodi “Global Witness”, jeste što su banke od 2015. zaradile 26 milijardi dolara, finansirajući kompanije koje se bave krčenjem šuma. Među njima prednjače američke finansijske institucije poput “Vanguard”, “JPMorgan Chase” i “BlackRock”.
Foto: Unsplash
„Dokle god je profit od uništavanja šuma veći od koristi od njihove zaštite, svijet neće ispuniti svoje ciljeve”, upozorila je Aleksandrija Rid iz “Global Witness”.
Nada je usmjerena ka samitu KOP30, koji će se sljedećeg mjeseca održati u brazilskom gradu Belemu. Brazil planira da predstavi novi Fond za tropske šume zauvijek (TFFF), vrijedan 125 milijardi dolara, koji bi nagrađivao zemlje za očuvanje postojećih šuma.
„Ukupni brojevi su obeshrabrujući, ali budućnost šuma ne mora da bude. Ako KOP30 ispuni obećanja, sljedeće godine bismo mogli da govorimo o prekretnici, odnosno o stvarnom napretku”, rekla je Matsonova.