Dobar dio javnosti zaprepastila je informacija da bi UNESCO mogao izbrisati Plitvička jezera sa svojeg popisa svjetske baštine zbog prevelikog broja posjetitelja te preizgrađenosti tih 300 četvornih kilometara zemaljskoga raja.
U Ministarstvu turizma prilično hladno su zaključili kako je na njima da dovode goste u Hrvatsku, a Ministarstvo zaštite okoliša neka brine o njegovoj zaštiti. Najdalje je otišao razočarani načelnik Općine Plitvička Jezera Boris Luketić koji ne bi imao ništa protiv da se tako nešto i dogodi, jer tada “Plitvice ne bi više bile zanimljive lobijima zbog kojih se srce Parka pretvorilo u veliko gradilište”.
“Slučaj UNESCO” javnosti je otkrio v.d. ravnatelj Plitvičkih jezera Anđelko Novosel, a potom je i Ministarstvo zaštite okoliša potvrdilo zabrinutost ove organizacije UN-a, pojašnjavajući da se radi o mišljenju koje još nije službeni izvještaj. Bez obzira na formu, čini se da UNESCO o Plitvicama zna više detalja od hrvatske javnosti.
Novosel krivce traži u ravnateljima i resornim ministrima koji su svih ovih godina vodili Plitvice. No, ne bi Novosel pogriješio kada bi na popis stavio i samoga sebe. Kao stručni voditelj službe zaštite održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka baš on morao je napraviti sve ono za što danas proziva one s kojima je ionako do jučer bio u vrlo prisnim – političkim odnosima. Nijedan ravnatelj Plitvičkih jezera, iako su svi birani javnim natječajem, nije izabran bez blagoslova politike. A u politici, čini se, Novosel pliva bolje od svih njih. HDZ je bio njegov prvi izbor. Ubrzo je promijenio politički dres, to mu se isplatilo dolaskom na vlast Milanovićeve administracije, jer je odmah postao član Upravnog vijeća parka, koje je valjda svojom prvom odlukom izabralo novog stručnog voditelja Parka, jednog od njih – Anđelka Novosela. No, njegove su ambicije vrlo brzo prerasle tu funkciju, a jedina udobnija fotelja bila je ravnateljska. Svjestan da će u nju biti nemoguće sjesti sa SDP-ovom iskaznicom, a s obzirom na to da miriše na promjenu vlasti, Novosel opet miješa karte – i dobiva poker. U Sabor je tada s liste Mosta ušla Gordana Rusak, profesorica na Biološkom odsjeku PMF-a, a na istom odsjeku stručna savjetnica je njegova žena Maja Novosel. Mostovac Slaven Dobrović postaje ministar, a njegovom pomoćnicom Irena Župan, Novoselova kolegica s fakulteta i s posla, dok je radio u Državnom zavodu za zaštitu prirode u Zagrebu. Novosel baca SDP-ovu iskaznicu i preuzima Mostovu. Odmah postaje v.d. ravnatelj Parka, te se raspisuje natječaj za odabir ravnatelja, koji je samo formalnost koja će mu dati puni mandat. No, stvar se komplicira. Zbog raspada Oreškovićeve Vlade iz Ministarsvta zaštite okoliša poslali su Upravnom vijeću Parka preporuku da poništi natječaj, te da se novi raspiše kada se formira nova Vlada.
Koliko je loša situacija na Plitvičkim jezerima Jutarnji list je upozorio još prije četiri godine kada smo objavili da je Veliki slap zagađen fekalnim vodama, te da je, ako se ništa ne promijeni, pitanje vremena kada će se pretvoriti u kanalizacijski ispust. Šefica odjela za ekologiju Plitvičkih jezera Andrijana Brozinčević nam je potvrdila povišena bakteriološka zagađenja te u ljetnim mjesecima značajno fekalno opterećenja velikog slapa. S obzirom na to da je na izvorištu slapa kakvoća vode prve kategorije, zaključak je da se ona onečisti kroz Plitvica selo, kroz koje protječe, prije nego li se spusti preko 78-metarskih stijena. U to vrijeme, zbog apartmanizacije sela, ljeti bi se broj stanovnika možda i udeseterostručio (domaćih je 15-ak). Kanalizacije nema, a krški teren je porozan, pa je jasno na koji način otpadne vode dospijevaju podzemne, a one u slap.
“Ako se taj trend nastavi, odnosno ako se situacija pogorša, moglo bi doći do poremećaja u životima autohtonih biljaka i životinja, i što je još bitnije, poremetio bi se proces osedravanja, dakle, ugrozio bi se temeljni fenomen Plitvičkih jezera.”, upozorila je tada Andrijana Brozinčević. Njezin apel stigao je neposredno nego li je donesen novi Prostorni plan Plitvičkih jezera po narudžbi Ministarstva zaštite okoliša, koji je, s obzirom na ove informacije – šokantan. Njime se održala zabrana gradnje u rubnim dijelovima parka, ali se dozvolila u centralnom dijelu, pa tako i u Plitvica selu. Ogorčeni načelnik općine Plitvička jezera procjenjuje da je od tada na tom području sagrađeno novih 400 smještajnih jedinica. Kada se tome pribroji da se posljednjih par godina i broj posjetitelja povećao za nekoliko stotina tisuća ljudi godišnje, pa ih u sezoni bude i 15.000 dnevno, jasno je kakav udar je izvršena na Plitvička jezera, a to, očito, jako dobro znaju u UNESCO-u.
“Mi smo s kapacitetima dosegli svoj maksimum. Ovakav Prostorni plan donesen je s velikim utjecajem određenih lobija, koji su uspjeli ishoditi mogućnost gradnje u strogo zaštićenim zonama. Ja ne znam tko su ti ljudi, ali znam da je tada ministar bio Mihael Zmajlović. Mi smo na Plan imali 20 primjedbi, ali nijedna nije uvažena. To su veliki igrači iz Rijeke i Zagreba, koji su došli i napravili posao. Plitvice ne ugrožavaju domaći ljudi koji iznajmljuju dvije ili tri sobe, nego takvi!”, kaže Luketić, naglašavajući da njegova općina te Općina Rakovica koja se na nju naslanja, raspolažu sa 4500 – 5000 smještajnih jedinica. One mogu primiti više od 10.000 ljudi, što je nekoliko tisuća više od ukupnog broja stanovnika obje općine zajedno.
“Otkud obraz Anđelku Novoselu, koji je pet godina bio glavni zaštitar Plitvica, da se javlja i proziva. Preko HDZ-a i SDP-a ušao je u Most, koji je, dok je dogovarao izbornu strategiju, odsjedao na imanju jednog od velikih igrača koji je došao u Plitvica selo i sagradio 50 soba, pa onda dao ministra zaštite okoliša. I on govori kako treba štititi Plitvice, a spavao je u tim vilama. Kada sam Matiji Drmiću, Dobrovićevom zamjeniku, ispričao kako problem Plitvica nije lokalno stanovništvo već ti veliki igrači, napravili su akciju čišćenja Prošćanskog jezera, zabranjenog turistima, pa se ravnatelj Novosel i ministar Dobrović poslikali kraj četiri izronjene limenke kako bi pokazali da su ih tu odbacili lokalci.”, ogorčen je Luketić, koji je na načelničko mjesto biran iz redova HDZ-a. Za politikantstvo nije imao baš nikakvog razloga Franjo Salopek, umirovljenik, koji je čitavi radni vijek proveo na Plitvicama, a Parkom je vodio UNESCO-ve stručnjake, kada su ga 70-ih došli ocjenjivati ne bi li se našao na njihovoj listi. Neposredno prije donošenja Prostornog plana rekao je da će se pogodovati građevinskom lobiju. Nama je otkrio kako se to radi.
“Kupuju imanja bez kuća, a na njima od istog kamena zidaju zidove, četiri, pet puta, rade umjetna kućišta. Nakon toga pozovu inženjera koji potpiše da je pronašao temelj neke kuće, sedreni od 30 cm. Izdaje se građevinska dozvola za adaptaciju i stvar postaje legalna, iako na tom mjestu nikada nije bilo ni kokošinjca, a kamoli kuće. Poslije niču troetažni etno apartmani, kakve je izgradio Branimir Kardum, koji je zemlju kupio od brata moje žene. Jedan objekt je sagradio na temeljima stare štale, na temeljima stare kuće druge, sušnicu je iskoristio za pečenjaru, dok je treću kuću sagradio na takvim lažnim temeljima.”, utvrdio je Franjo, tvrdeći da su novi objekti sagrađeni u puno većim gabaritima od temelja nekadašnjih objekata.
Isti građevinar je vlasnik više parcela na kojima bi mogli niknuti novi objekti. Istodobno, njegova građevinska operativa dobiva poslova na Plitvicama, izveo im je milijune kuna vrijedne poslove uređenja “ulaza 1” te obnove izgorjele Ličke kuće. Kardum je odbacio sve optužbe rekavši da je sve odrađeno u skladu sa zakonom.
Posljednjih godina tako su u apartmane uloženi milijuni, u trajnu infrastrukturu koja bi trebala pratiti progresiju – ni kune, o njoj se još uvijek raspravlja, jer sustav odvodnje i pročišćavanja vode košta oko 32 milijuna eura kojih nema, pa se svi nadaju da će 70 posto investicije pokriti EU, a ostatak nacionalne institucije. Stanje je alarmantno, pa nastaju čitava jezera fekalija u šumi u Rastovači, koje stručne službe ispumpavaju i odvoze u pročistač. Istovremeno, u parku se pranje tanjura i ispiranje sanitarija crpi iz jezera Kozjak. Za državne institucije ovo nije novost, ali imaju objašnjenje. Za otpadne vode će ono biti sustav odvodnje, a za prekomjernu gradnju okrivili su lokalne urede.
“Zbog problema prekomjernog izdavanja građevinskih dozvola na području parka Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zatražilo je u veljači od Ministarstva graditeljstva provođenje upravnog nadzora nad regionalnim uredima u čijoj je nadležnosti izdavanje dozvola za građenje na području nacionalnog parka. Problem s izdavanjem prekomjernih građevinskih dozvola pojavio se 2013. kada je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izmjenama propisa koji reguliraju gradnju prenijelo resorne poslove gradnje i prostornog planiranja za područje NP Plitvička jezera na nadležne regionalne županijske urede. Na te se izmjene Prostornog plana NP Plitvička jezera žalio tadašnji Državni zavod za zaštitu prirode, no ključne primjedbe nisu usvojene.”, objašnjavaju u Ministarstvu zaštite okoliša.
“Kako Plitvice rasteretiti tolikog broja gostiju (1,3 milijuna godišnje), imaju li za to strategiju, kako riješiti vodoopskrbni sustav, a kako kanalizacijski, kakva je kvaliteta vode u jezerima, te konačno, koliko je ugrožen fenomen Plitvičkih jezera?”, samo su neka od pitanja koje smo postavili v.d. ravnatelju Parka Anđelku Novoselu, ali nismo dobili odgovore. No, doznali smo za neke sporne detalje vezane za profesionalni put Anđelka Novosela koji je u prošli sastav Upravnog vijeća došao kao vijećnik SDP-a u Rakovici, iako u ovoj općini nije živio, već je samo imao prijavljeno prebivalište na adresi Grabovac 220, kućnoj adresi tadašnjeg mu stranačkog predsjednika Ivice Vukovića, između ostalog i zbog manjeg poreza. Na zagrebačkoj adresi, gdje je radio, imao je prijavljenu udrugu “Društvo za ekološka istraživanja PAKS” koju vodi sa suprugom Majom. Udruga je snimila promotivni film o Plitvicama “Put vode”, za što im je ustanova platila čak 184.000 kn te PDV. Filmić se i sada prodaje u plitvičkim suvenirnicama, po ugovoru, od svakog DVD-a udruzi ide 70 posto prihoda, a Plitvicama samo 30.
“Dosta nam je više takvih koji dolaze sa strane i znaju što je za Plitvice dobro bolje nego mi koji smo na njima rođeni i odrasli. Samo bildaju kojekakve studije i vrte se u krug, grade karijere i bogate si životopise, a Plitvice se kroz godine pretvaraju u džunglu i močvaru!”, zaključuje načelnik Općine Boris Luketić.