Utorak, 28 Jula, 2026

Na Grenlandu stanje koje se očekivalo tek 2070. godine

U slučaju nestanka otoka zbog dramatičnog topljenja leda, podizanje nivoa mora progutalo bi obalske gradove širom svijeta.

Grenland je poznat po svojim lednicima, ali u posljednjih mjesec otok se topi dosad nezabilježenom brzinom, a buknuli su i požari.

Naučnici nisu očekivali da će se Grenland topiti ovim tempom još 50 godina, ali do posljednje sedmice jula topljenje je dostiglo nivo koji su klimatski modeli projektovali za 2070. godinu i to po najpesimističnijem scenariju, prenosi Tanjug.

Ledena ploča Grenlanda izgubila je 1. augusta 12,5 milijardi tona leda, više nego ijednog dana otkako su istraživači 1950. počeli mjeriti topljenje, tvrdi Washinton Post.

Dramatično topljenje sugeriše da se ledeni pokrivač Grenlanda približava prekretnici koja bi ga mogla nepovratno odvesti u potpuni nestanak. 

Ako se to dogodi, katastrofalno podizanje nivoa mora progutalo bi obalske gradove širom svijeta.

Otapanje na 90 posto površine Grenlanda

Sezona topljenja leda na Arktiku počinje svake godine u junu i završava se u augustu, a vrhunac topljenja bilježi se u julu. 

Međutim, brzina topljenja ove godine premašila je rekorde. 

Od 30. jula do 3. augusta otapanje je zabilježeno na 90 posto površine Grenlanda uz ispuštanje 55 milijardi tona vode tokom pet dana.

Ekstremno topljenje uslijedilo je tokom najtoplijeg mjeseca u historiji dok je intenzivni toplotni talas harao Evropom, a potom stigao i do Grenlanda. 

Slično natprosječno topljenje zabilježeno je u Švicarskoj, gdje su ledenjaci izgubili 800 miliona tona leda tokom toplotnih talasa u junu i julu. 

Na Aljasci je, također, u julu zabilježeno rekordno otapanje leda.

Izvor: Agencije

Povezane vijesti

Pravobranilaštvo BiH stalo u zaštitu državne imovine na Prokoškom: podnesena pritužba zbog neistrage o bespravnoj gradnji

Foto: Žurnal Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, institucija u čijoj je isključivoj nadležnosti zaštita državne imovine, uključilo se u slučaj bespravne gradnje na Prokoškom jezeru i...

Klimatske promjene otvaraju put invazivnim vrstama koje uništavaju ekosisteme

Foto: Wikipedia Klimatske promjene i invazivne vrste često se proučavaju kao dvije odvojene prijetnje globalnom biodiverzitetu. Međutim, analiza odnosa i povratnih mehanizama između njih pruža...

Popular Articles