Pustinjski kaktus, nacionalni simbol Meksika koji se u toj zemlji može pronaći na brojnim predmetima, uskoro bi se mogao početi koristiti u proizvodnji biorazgradive plastike, što bi pridonijelo očuvanju okoliša.
Meksička znanstvenica Sandra Pascoe uspjela je razviti nov materijal na bazi ekstrahiranog soka nopala, kaktusa koji krasi i meksički nacionalni grb, a od njega bi izrađivala ambalažu za jednokratnu potrebu koja ne bi zagađivala okoliš.
“Pulpa kaktusa preša se da bi se od nje izradio sok koji koristim za izradu ambalaže”, opisuje znanstvenica sa sveučilišta Valle del Atemajac u Guadalajari. “Ona se pomiješa s netoksičnim aditivima te se potom razmaže po čistoj površini da bi se od nje izradili listovi koji se boje pigmentom. Listovi se potom presaviju da bi se dobili različiti oblici ambalaže, ovisno o potrebi pakiranja.
“Nastojimo se usredotočiti na predmete koji nisu dugog vijeka”, osobito one za jednokratnu upotrebu, pojasnila je Pascoe.
Kaže da još obavlja razna testiranja, no nada se da će do kraja godine uspjeti patentirati svoj proizvod te traži potencijalne partnere koji bi joj početkom 2020. omogućili izlazak na šire tržište.
Kaktus koji Pascoe koristi u svojim eksperimentima stiže iz San Estebana, maloga grada u predgrađu Guadalajare, gdje ih raste na stotine.
San Esteban je smješten u državi Jalisco u kojoj će od iduće godine biti zabranjena upotreba jednokratnih plastičnih vrećica, slamki i ostalih predmeta za jednokratnu upotrebu koji se ne mogu reciklirati.
Povijest Meksika počiva na pričama o kaktusima. Neki među njima su korisni, drugi su štetni, a trećima se pripisuju magična svojstva. Kaktus nopal naraste do veličine srednje jabuke.
Kada se s njegovih mesnatih listova ukloni trnje, koristi se kao temelj za brojna lokalna jela.
Kap u oceanu
Grad Mexico i države poput Donje Kalifornije uvele su slične mjere.
U svibnju je glavni meksički grad usvojio “povijesnu” odluku o zabrani upotrebe plastičnih vrećica koja će se početi primjenjivati 2020. godine.
Od 2021. bit će zabranjena upotreba slamki, plastičnih tanjura, pribora za jelo, balona i svih predmeta koji su u cijelosti ili djelomično izrađeni od plastike”, u skladu s prijedlogom zakona što su ga usvojili članovi lokalne vlasti..
Pascoe kaže da je materijal na kojemu radi tek “kap u oceanu” u borbi za očuvanje okoliša, no ne kani odustati od svojeg nauma.
Po podacima UN-a Latinska Amerika i Karibi globalno ‘proizvode’ oko 10 posto svjetskog otpada, a svake se godine u svjetske oceane ulije više od osam milijuna tona plastike.
(HINA)