Foto: Impuls
Kada je prije skoro godinu dana došlo do požara na području gudronske jame blizu Modriče i ozbiljne prijetnje širom ekološkom katastrofom, najavljeno je da će se ovaj višedecenijski problem konačno početi rješavati. Na obećanju je i ostalo. Godinu poslije, građani se suočavaju prebacivanjem odgovornosti između institucija i svakodnevnom opasnošću po zdravlje i životnu sredinu.
Autor: Impuls
Formirana je neformalna grupa građana „STOP gudronu u Modriči“, koja pokušava djelovanjem doći do informacija i izvršiti pritisak na Vladu Republike Srpske i nadležno ministarstvo da se pitanje gudronske jame konačno tretira kao prioritet.
Zabrinjava činjenica da je resorno ministarstvo tokom 2025. godine, uprkos ozbiljnom ekološkom riziku, produžilo ekološku dozvolu Rafineriji ulja Modriča. Ovakva odluka izazvala je brojne reakcije u javnosti, s obzirom na to da se gudronska jama smatra jednim od najvećih problema opasnog otpada u ovom dijelu zemlje.
U septembru prošle godine resorni ministar je tokom posjete Modriči rekao da je u toku izrada stručne analize, te obećao da će u roku od tri do četiri mjeseca biti poznati modaliteti i faze rješavanja problema s ciljem uklanjanja gudrona. Međutim, kako tvrde aktivisti, rokovi su istekli, a odgovora nema.
Foto: Impuls
Aktivistkinja i nekadašnja poslanica u Narodnoj skupštini RS, Gordana Vidović, sumnja u stvarne namjere nadležnih.
“Prošla su četiri mjeseca i još uvijek ne znamo šta se dešava. U međuvremenu Rafinerija ulja Modriča postepeno smanjuje broj radnika i pitanje je vremena kada će se proces rada u potpunosti zaustaviti, što bi u konačnici značilo i prestanak bilo kakve obaveze i odgovornosti za uklanjanje gudronske jame”.
Podsjeća da je više puta u Skupštini RS postavljala pitanja tadašnjem predsjedniku entitetske vlade, Radovanu Viškoviću, ali da su odgovori uvijek bili isti: “U toku je izrada elaborata”.
Gordana Vidović; Foto: Impuls
“Sumnjam u stvarno dobre namjere i obećanja vlade i resornog ministarstva. Sasvim je sigurno da će za uklanjanje gudrona biti potrebna velika finansijska sredstva, a bojim se da za to ne postoji stvarna politička volja”, dodaje Vidović.
Na ozbiljnost problema upozoravaju i iz Centra za životnu sredinu.
Vladimir Topić, kaže da je riječ o jednoj od najvećih deponija opasnog otpada u Bosni i Hercegovini.
“Pored jezera crvenog mulja kod Zvornika i neriješenog problema piralena u Banjaluci, gudronska jama u Modriči predstavlja jednu od najvećih ekoloških prijetnji. Kiseli gudron se oko trideset godina odlagao u Garevcu, a iako se više ne deponuje od 1996. godine, problem ne samo da nije riješen nego se svake godine pogoršava”, upozorava Topić.
Vladimir Topić; Foto: Impuls
On naglašava da požari koji gotovo svako ljeto izbijaju na deponiji emituju štetne čestice u atmosferu, dok je stanje podzemnih voda nepoznato i potencijalno ugroženo. Dodatni problem predstavlja činjenica da su u poslijeratnom periodu u blizini deponije dodjeljivani placevi za stanovanje.
Ministarstvo i Rafinerija ulja Modriča godinama prebacuju odgovornost jedni na druge, bez ikakvih konkretnih rezultata.
Topić podsjeća da su mnoge zemlje uspješno rješavale i znatno veće ekološke probleme, dok se u Modriči sve, kako kaže, svede na riječi koje se zaborave čim se požar ugasi.
Rafinerija je još nakon privatizacije imala obavezu da riješi pitanje gudronske deponije, ali to nikada nije učinila, iako je redovno dobijala nove ekološke dozvole. Procjene govore da je za sanaciju potrebno oko 10 miliona maraka, ali za zdravlje ljudi u Modriči tog novca očigledno nema.
Dok nadležni ćute, a rokovi prolaze, stanovnici Modriče ostaju izloženi ekološkom riziku koji traje već tri decenije, bez jasnog odgovora kada će i da li će gudronska jama konačno biti sanirana.