Foto: Udruženje “Eko Kuti”
Mještani naselja Kuti kod Mostara ponovo upozoravaju na opasnost od otvaranja kamenoloma iznad njihovih kuća. Kažu da bi izgradnja i rad kamenoloma ugrozili životnu sredinu, sigurnost i opstanak uglavnom povratničkih domaćinstava u tom mjestu, ali i na širem području.
Piše: Impuls
Predsjednik udruženja „Eko Kuti“, Aner Omanović, kaže da su stanovnici zabrinuti jer se investitor ponovo priprema za početak radova, iako je područje pod sporom i, kako tvrde, dijelom minski sumnjivo.
„Od zadnjeg dolaska inspekcije – ništa se nije promijenilo. Ali imamo dojavu da se ponovo spremaju da dođu ovih dana i pokušaju započeti radove. Jedini način na koji mogu prići tom mjestu jeste preko zemlje srpskih povratnika, a upravo ti ljudi su najviše uznemireni. Gospođa Dalila Spahić (gradska inspektorka,op.a) stalno ih uznemirava i pokušava ih natjerati da dopuste prolaz“, kaže Omanović za Impuls.
Inspekcija je u Kuti dolazila krajem septembra, ali ne da zaštiti interese građana i životne sredine, kako kažu u Kutima, već da bi štitili interese privatnog investitora. S inspekcijom su se pojavili i radnici Komunalnog preduzeća Mostar da po njihovom rješenju, navodno vrše uklanjanje nelegalnih deponija s ovog puta i čišćenje raslinja. Mještani su međutim, ustvrdili da na toj lokaciji nema nikakva nelegalna deponija i da su namjere inspektorica Dalile Spahić i Jagode Barbarić nešto sasvim drugo.
Njihove sumnje su se potvrdile, kažu, kada su se nekoliko dana poslije na lokalitetu pojavile mašine sa namjerom da grade pristupni put do budućeg kamenoloma, u čemu su ih okupljeni građani i aktivisti spriječili.
Omanović ističe da se u ovom slučaju ne radi o međunacionalnim odnosima, već o zajedničkoj borbi mještana za očuvanje života u svom kraju.
„Ja sam Bošnjak, ali živimo svi zajedno – moj otac, moj djed i ja, u istoj mahali sa tim ljudima. Nekada su ti povratnici branili i pomagali mom ocu i djedu. Danas ja stojim uz njih. Predzadnji put kad su došli s policijom, prijetili su ljudima hapšenjem. Normalno da se ljudi boje“, dodaje Omanović.
Prema njegovim riječima, otvaranje kamenoloma značilo bi kraj za naselje Kuti i okolna sela.
„To bi značilo iseljenje mještana. Neki su se vratili, neki nisu, jer im gradske i federalne vlasti ne daju podršku ni donacije da obnove kuće. A sada im prijeti kamenolom – to bi bio kraj za ovo naselje“, poručuje on.
Omanović dodaje da je cijeli projekat apsurdan jer se planirani kamenolom nalazi na miniranom području.
„Oni su već započeli neke radove na pristupnim putevima, bez ikakve brige za sigurnost. Nisu marili za živote radnika, ni za prirodu – samo za dobit. To je igranje s prirodom koje može imati katastrofalne posljedice. Kuće mještana nalaze se na oko 137 do 142 metra od kamenoloma, a u studiji piše da bi po jednom miniranju koristili 1200 kilograma eksploziva, na sto metara od kuća. To je strašno“, ističe Omanović.
Da bi otvaranje kamenoloma ugrozilo život i sigurnost stanovnika, potvrđuje i Aleksandar Lozo, mještanin naselja Kuti. On objašnjava da je planirana lokacija iznad sela, na vrlo nestabilnom terenu.
„To je brdo, jedno uzvišenje iznad sela. Investitor je tražio dozvolu na čak 21 godinu, što znači svakodnevno miniranje. Teren je trusan i postoji realna opasnost da se stijene obrušavaju na naselje. To je direktna prijetnja nama koji živimo ispod brda. Vidjeli smo šta se desilo u Jablanici“, kaže Lozo za Impuls.
Upozorava i da bi prašina, zagađenje i buka ovdje potpuno uništili normalan život.
Osim toga, kako ističe, put kojim bi se mašine i kamioni kretali nije javni, već su ga mještani sami izgradili još sedamdesetih godina.
„To je naš privatni put. Gradili smo ga vlastitim rukama da bismo mogli doći do svojih kuća. Taj put ne vodi nigdje osim do naših domaćinstava. Nismo ga pravili za kamione i teške mašine, nego za nas. Ako se kamenolom otvori, sve bi nam to uništili“, dodaje on.
Mještani navode i da je riječ o izuzetno osjetljivom prostoru koji je potpuno neprimjereno za bilo kakav rudarski rad.
Mještani Kuti i okolnih sela, kao i aktivisti poručuju da će nastaviti da se bore protiv kamenoloma. Od nadležnih institucija traže da konačno zaštite njihova prava i prirodnu sredinu. Ističu da nisu protiv razvoja, ali jesu protiv uništavanja životne sredine i normalnog načina života u njihovom naselju.