Foto: Canva
Ako uspijemo postići klimatski cilj postavljen Pariškim sporazumom, mogli bismo živjeti u svijetu koji je u prosjeku 2 stepena Celzijusa topliji od predindustrijskog nivoa do kraja ovog vijeka, a čak i tada će biti mnogo manje mjesta za ugodan život na ovoj planeti koji zovemo domom.
Prosječna globalna temperatura je već porasla za 1,5 °C iznad predindustrijskih nivoa. Dostigli smo ovu mračnu prekretnicu tek prošle godine.
Sada naučnici izvještavaju da će dodavanje 0,5 °C dodatne toplote globalnom prosjeku utrostručiti površinu zemlje na našoj planeti koja je previše vruća da bi čak i zdrav odrasli čovjek mogao da živi. To je ekvivalentno otpisivanju kopna veličine Sjedinjenih Država.
Za ljude starije od 60 godina, čija su tijela još podložnija ekstremnoj vrućini, ta opasna zona će se prostirati na oko 35 procenata Zemljine kopnene mase.
„Naši nalazi pokazuju potencijalno smrtonosne posljedice ako globalno zagrijavanje dostigne 2 °C“, kaže klimatski naučnik Tom Metjuz sa Kings koledža u Londonu.
„Na oko 4 °C zagrijavanja iznad predindustrijskih nivoa, nenadoknadiva toplota za odrasle bi uticala na oko 40 procenata globalne kopnene površine, pri čemu bi samo visoke geografske širine i hladniji regioni srednjih geografskih širina ostali nepromijenjeni.
Čak i kada smo najzdraviji, naša tijela ne mogu da se nose samo sa ektremima.
Osim toga, postoji ‘nenadoknadiva’ toplota, gdje u vaše tijelo ulazi više toplote nego što njegovi mehanizmi za stabilizaciju unutrašnje temperature mogu da prate. To je problem sa kojim se suočavaju ljudi u prilično ekstremnim uslovima, koji se često pogoršavaju ličnom zaštitnom opremom (PPE): vatrogasci i sportisti, na primjer. Ali sve je češći i u toplotnim talasima, posebno oko ekvatora.
U zavisnosti od toga gdje živite, možda već imate osjećaj za ovo. Posljednjih godina, regioni kao što su Persijski/Arapski zaliv, Indo-Gangska ravnica, pa čak i izolovana žarišta u južnom dijelu SAD, Meksiku i Australiji, doživeli su ekstremne toplotne događaje koji prelaze čak i nenadoknadive granice mladih odraslih ljudi.
Onda je tu neizdrživa vrućina, koja je dovoljna da te ubije. U ovoj studiji, ona je definisana kao osnovna temperatura tijela – obično blagih 37 °C – koja dostiže 42 °C za šest sati ili manje. Pri zagrijavanju od 2 °C iznad predindustrijskog nivoa, pragovi koji se ne mogu preživjeti će biti probijeni u određenim oblastima samo za odrasle starije od 60 godina.
Ali ako nastavimo da emitujemo fosilna goriva i uništavamo ekosisteme koji apsorbuju atmosferski ugljenik, ubrzavajući globalno zagrijvanje, nećemo dovoljno izravnati krivu da bismo postigli cilj od 2 °C. Na 4-5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, zaključuje se u izvještaju, toplota dostiže najviše opasne po život za ljude bilo kog uzrasta u nekim regionima.
Odrasli stariji od 60 godina mogli bi da dožive nenadoknadivu toplotu na 60 odsto Zemljine površine, a nepreživa toplota postaje rizik za ljude bilo koje starosti u tropima (gdje trenutno živi više od 40 odsto cjelokupne ljudske populacije).
„Neizdrživi pragovi toplote, koji su do sada bili samo nakratko prekoračeni za starije odrasle osobe u najtoplijim regionima na Zemlji, vjerovatno će se pojaviti čak i za mlađe odrasle osobe“, kaže Metjuz.
„U takvim uslovima bi se očekivalo da će produženo izlaganje na otvorenom – čak i za one u hladu, podložni jakom povjetarcu i dobro hidrirani – izazvati smrtonosni toplotni udar.
Dokazi sugerišu da ćemo morati da ograničimo globalno zagrijavanje, prelaskom na obnovljive izvore energije i zaštitom važnih rezervi ugljenika, kako bismo izbjegli najgore od ovih predviđanja. Ali Metjuz kaže da se takođe moramo pripremiti za svijet u kome na mnogim mjestima boravak na otvorenom predstavlja zdravstveni rizik.
„Pošto sve veći dio planete doživljava uslove na otvorenom koji su previše vrući za našu fiziologiju, biće od suštinskog značaja da ljudi imaju pouzdan pristup hladnijim sredinama da bi se sklonili od vrućine“, kaže on.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Revievs Earth and Environment.
Science Alert/Impuls