Foto: AI
„Koruptivne snage“ blokiraju klimatsku akciju širom svijeta, prema najnovijem izvještaju Transparency International.
Korupcija uništava klimatske fondove u najsiromašnijim i najugroženijim zemljama svijeta, upozoravaju stručnjaci.
Već 30 godina, Indeks percepcije korupcije (CPI) Transparency International prati zloupotrebe vlasti širom svijeta, dodjeljujući zemljama ocjenu od 0 do 100.
Mnoge zemlje koje su najugroženije klimatskim promjenama, kao i zemlje domaćini posljednjeg UN samita o klimi, imaju loše ocjene u novom CPI za 2024. godinu. Ovi nalazi imaju zabrinjavajuće implikacije za projekte koji su namjenjeni zaštiti ljudi.
„Moramo hitno iskoristiti korupciju prije nego što ona potpuno upropasti značajne klimatske akcije“, kaže izvršna direktorka Transparency International Maíra Martini.
„Danas koruptivne snage ne samo da oblikuju, već često i diktiraju politike, ruše sistem provjera i ravnoteža – utišavaju novinare, aktiviste i sve koji se bore za jednakost i održivost.“
Gdje su klimatski fondovi u opasnosti od korupcije? Više od dvije trećine zemalja ima ocjenu nižu od 50 od 100, prema izvještaju koji rangira 180 zemalja na skali od nula (veoma korumpirane) do 100 (vrlo čiste).
Izvještaj koristi podatke Svjetske banke, Svjetskog ekonomskog foruma, privatnih riziko i konsultantskih firmi, istraživačkih centara i drugih izvora. Takođe odražava mišljenja stručnjaka i poslovnih ljudi.
Globalni prosječan rejting je ostao nepromijenjen na 43, što ističe potrebu da se iskorijeni ova „evoluirajuća globalna prijetnja“, kako to kaže François Valérian, predsjednik Transparency International.
U kontekstu klimatske krize, to znači da su milijarde dolara klimatskih fondova u opasnosti da budu ukradene ili zloupotrebljene.
Korupcija u Južnoj Africi (41), Vijetnamu (40) i Indoneziji (37), na primjer, ugrožava sprovođenje Partnerstava za pravednu energetsku tranziciju (JETP), kažu istraživači.
Ova partnerstva su dizajnirana da pomognu zemljama koje zavise od uglja da prihvate zelenu budućnost, ali Transparency International je otkrio da nedovoljni zaštitni mehanizmi stvaraju prilike za nemoralne aktere da se uključe.
U Južnoj Africi, oko milijardu randi (više od 52 miliona evra) svakog mjeseca ukrade se iz Eskoma, državnog energetskog provajdera, prema riječima njegovog bivšeg izvršnog direktora.
Zemlje koje najviše pate od klimatske krize imaju najniže ocjene – uključujući Južni Sudan (8), Somaliju (9) i Venecuelu (10).
Korupcija u klimatskoj oblasti raste i u zemljama u razvoju Korupcija može ometati klimatske politike u zemljama sa visokim i niskim ocjenama, kaže Transparency International.
Međutim, u bogatim razvijenim zemljama ovo ometanje ima najteže posljedice jer podriva njihov rad na postizanju ambicioznih ciljeva, smanjenju emisije i podršci zemljama u razvoju.
Sjedinjene Američke Države, na primjer, pale su sa 69 na 65 poena prošle godine. Mads Christensen, izvršni direktor Greenpeace International, komentariše da korupcija u vezi sa fosilnim gorivima podriva klimatske napore u toj zemlji.
Organizacija je trenutno tužena od strane energetskog giganta Energy Transfer, koji „pokušava da nas izbriše sa mape u SAD-u ogromnim i neosnovanim tužbama“, kaže on. „Na nama je svima koji brinemo o budućnosti da se suprotstavimo ovim korporativnim nasilnicima, bez obzira na cijenu.“
U Evropi, Danska je dobila najvišu ocjenu na indeksu (90) sedmu godinu zaredom, a slijede je Finska (88).
Kosovo (44) i Moldavija (43) su napravile značajne korake da se popnu na ljestvici u posljednjim godinama, dok su Francuska (67), Njemačka (75), Mađarska (41) i Švajcarska (81) pale na svoje najniže nivoe do sada u 2024. godini.
Da li korupcija ometa klimatske samite? Izvještaj je otkrio da transparentnost zemalja domaćina nedavnih UN klimatskih samita ozbiljno nedostaje.
Azerbejdžan, domaćin prošlogodišnjeg COP29 – koji je omogućio pristup najmanje 1.773 lobista za fosilna goriva – dobio je samo 22 poena na skali.
Oči su sada uprte u Brazil, domaćina COP30, koji će biti odgovoran za obezbjeđivanje prošlogodišnjeg finansijskog dogovora i odlučivanje o ključnoj obavezi za prelazak sa fosilnih goriva. Međutim, u ovogodišnjem CPI, Brazil je dobio najnižu moguću ocjenu – 34.
„Vlade i multilateralne organizacije moraju da uvedu mjere za borbu protiv korupcije u klimatske napore kako bi zaštitile finansije, obnovile povjerenje i maksimizirale uticaj“, poziva Martini.