Foto: Freepik
Mikroplastika se infiltrira u ljudske mozgove alarmantnim stopama, izazivajući zabrinutost o njezinoj potencijalnoj ulozi u kognitivnom padu čovjeka.
Mikroplastika se nakuplja u ljudskim mozgovima u alarmantnim razinama, a posmrtni uzorci iz 2024. godine sadržavali su daleko veće koncentracije od onih prikupljenih gotovo dekadu ranije, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine.
Plastika u vitalnim organima
Naučnici predvođeni Alexanderom Nihartom s američkog Sveučilišta New Mexico analizirali su tkiva dobivena obdukcijom iz 52 tijela između 2016. i 2024. godine. Pronašli su mikroplastiku u svakom uzorku, pri čemu je moždano tkivo sadržavalo koncentracije do 30 puta veće od onih u bubrezima i jetri. To je uprkos prirodnom obrambenom sistemu mozga, krvno-moždanoj barijeri, koja bi trebala blokirati takve štetne tvari.
Između 1950. i 2019. godine proizvedeno je oko 9 milijardi tona plastike za potrošnu robu, od spremnika za hranu do odjeće. S vremenom se ta plastika rasparčala na mikro i nanočestice, koje sada zagađuju sve, od dubokomorskih jaraka do ljudskog izmeta. Koncentracije antropogene mikroplastike i nanoplastike, čestica na bazi polimera u okolišu u rasponu od 500 μm do 1 nm u promjeru, eksponencijalno su porasle tokom proteklih pola vijeka, navode autori studije, prenosi zimo.
Zdravstvene implikacije
Studija je također otkrila da osobe s demencijom imaju veće koncentracije plastike u mozgu. Iako naučnici primjećuju da promjene mozga povezane s demencijom mogu dovesti do povećanog nakupljanja plastike, ostaje nejasno doprinosi li mikroplastika i kognitivnom padu.
Druge studije ukazuju na potencijalne zdravstvene rizike. Neobjavljena istraživanja isto tako povezuju mikroplastiku u placenti s prijevremenim porodima, dok se plastični dodaci povezuju s milionima smrti. Studije na miševima pokazuju da mikroplastika može i blokirati krvne žile u mozgu.
Rastuća zabrinutost
Naučnici se i dalje zalažu za hitna istraživanja uticaja onečišćenja plastikom na ljudsko zdravlje. U međuvremenu, proizvodnja plastike nastavlja rasti.
Plastika su petrohemijski proizvodi: tvari koje se u konačnici dobivaju iz nafte i plina, kaže Adam Hanieh, naučnik sa Sveučilišta Exeter koji nije učestvovao u istraživanju. On upozorava da bi do 2040. godine plastika mogla uzrokovati 95% rasta potražnje za naftom.
Izvor: Science Alert