foto: Jakub Hrab
Raskošna priroda Foče obiluje raznovrsnom florom i faunom. Pored prašume Perućica, vodopada Skakavac, pješčanih piramida, kristalnih jezera, Foča se može ponositi velikim brojem još uvijek nezagađenih riječnih tokova. Međutim, netaknutu prirodu Foče i čiste rijeke ugrožavaju planovi za izgradnju novih hidrocentrala. Rijeka Bjelava bi mogla biti zarobljena u cijevi svojim tokom čak deset kilometara.
Autor: Jelena Jevđenić
Opština Foča trenutno ima izgrađene četiri male hidroelektrane, a u budućnosti ko zna koliko će ih biti, jer su investitori ovaj prostor vidjeli kao obilje vode za veliki profit.
Fočanska firma “Srbinjeputevi”, u martu prošle godine, kreće u realizaciju projekta izgradnje dvije male hidroelektrane na rijekama Bjelava i Mala Bjelava. Investitor započinje građevinske radove na teritoriji mjesne zajednice Trbušće, dok lokalno stanovništvo negoduje. Krajem aprila 2020., uprkos pandemiji korona virusa, mještani i ekološki aktivisti organizuju proteste da bi javnosti ukazali na nelegalne radnje investitora jer nije imao sve potrebne i adekvatne dozvole. U trenutku prvih radova na rijeci, investitor je imao samo ugovor o koncesiji, ali bez potrebnih dodatnih dozvola.
Sumnjivih radnji nije bilo malo. Pod izgovorom geoloških istraživanja, investitor je izvršio trasiranje cjevovoda za planirane hidroelektrane. Tako su građevinski radovi izvedeni bez potrebnih dozvola, odnosno ilegalno. Ovo je potvrđeno i iz Republičkog vodnog inspektora. Što se tiče geoloških istraživanja, ona nikada nisu izvršena, tvrde aktivisti za Bjelavu. Zbog svega navedenog, Koalicija za zaštitu rijeka BiH, podnijela je krivičnu prijavu protiv investitora zbog neposjedovanja ekološke, građevinske i urbanističke dozvole.
Da investitor nije posjedovao dozvole potvrdili su i iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. Ministarstvo nije izdalo nijednu dozvolu iz svoje nadležnosti za izgradnju mini hidroelektrana Bjelava i Mala Bjelava.
U isto vrijeme, mještani i aktivisti svakodnevno rade na odbrani rijeke. Udruženje građana „Bjelava“ skupilo je 3000 potpisa koji se protive izgradnji mHE, jer u ovom projektu vide samo štetu koje su, prema njihovim riječima, velike.
„Šteta su velike, dijelom su već pričinjene probijanjem puteva, posječena je velika količina šume, nastala su mnoga klizišta koja direktno ugrožavaju glavni cjevovod gradskog vodovoda s kog se grad Foča napaja pitkom vodom. Izvorište Lučka Vrela se nalazi direktno na rijeci Bjelavi. Eventualne koristi i dobiti po lokalnu zajednicu skoro da i nema“ istakli su aktivisti UG „Bjelava“ za Eko.ba
Ovi pripremni radovi za MHE su devastirali prirodu toliko da je rijeka izmještena iz svog korita što je dovelo do ugrožavanja sanitarne zone zaštite gradskog vodovoda.
Da nije uništeno samo javno dobro, svjedok je Suljo Hasanbegović kojem je investitor posjekao drveće i počeo izgradnju na njegovoj zemlji.
Uprkos bezobzirnosti investitora i nelegalnih radnji koja su počinjena uzurpirajući rijeku i obalu, Vlada RS mu daje šansu.
Aneksom novog koncesionog ugovora, u januaru ove godine, izmijenjen je plan od dvije male hidroelektrane u jednu veću, jače snage. Vlada Republike Srpske, na prijedlog Ministarstva za energetiku i rudarstvo, potpisala je Aneks ugovora o koncesiji za izgradnju MHE Bjelava.
Iako je investitor uporan u svojoj namjeri da izgradi hidroelektranu, uporni su i mještani i aktivisti da to spriječe.
U aprilu ove godine, nakon što su nadležnima uputili brojne apele da se zaustavi izgradnja hidroelektrane što, kako tvrde, devastira rijeku Bjelavu, aktivisti i građani su na lokalitetu Bukovica postavili kontejner simbolično nazvan “Kuća za odbranu rijeka”. Baš na mjestu gdje su mašine razorile korito rijeke i uništile njen vodotok lokalni mještani će u smjenama dežurati i čuvati svoju rijeku.
Nakon toga, u maju mjesecu 2021. godine, Skupština opštine Foča usvojila je na posebnoj sjednici zaključak u kojem se pozivaju nadležna ministarstva da preispitaju i analiziraju ugovor o koncesiji za gradnju malih elektrana u slivu rijeke Bjelave iz oktobra 2019., kao i prvi aneks ugovora iz januara ove godine i da obavežu investitora da izradi adekvatnu studiju uticaja na životnu sredinu sa posebno obrađenim uticajem na snabdijevanje opštine vodom za piće. Takođe, Skupština opštine je ovim zaključkom naložila organima jedinica lokalne uprave da obustave eventualno davanje saglasnosti i odobrenja investitoru za postavljanje transportnih cjevovoda za MHE “Bjelava” na javnom zemljištu do izvršene analize i preispitivanja ugovora o koncesiji.
Projekat MHE Bjelava trenutno miruje, u toku su dva upravna spora u kojima je Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, kao nezakonite, osporio:
– rješenje Komisije za koncesije RS (kojim se daje prethodna saglasnost za potpisivanje Aneksa I ugovora o koncesiji) i
– rješenje Vlade RS (kojim se daje konačna saglasnost za zaključivanje Aneksa I ugovora o koncesiji). Takođe, Centar je podnio dvije krivične prijave protiv koncesionara.
Krivična odgovornost koncesionara, za sada, pravosnažno je utvrđena samo za krivično djelo “Navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja” (navođenje notara da ovjeri da su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi na terenu), i to po priznanju odgovornog lica, a za šta je isti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 2.000 KM.
“Po našem zahtjevu, nadležno ministarstvo je ispravno postupilo kada je navedeni projekat prekinuo, te očekujemo da takav status projekat zadrži, ne samo do pravosnažnog okončanja upravnih sporova, već i do konačnog epiloga krivičnih prijava, naročito prijave podnesene Posebnom odjelu Republičkog javnog tužilaštva, koje krivičnu istragu može potencijalno da proširi i na druga osumnjičena lica. Bez prejudiciranja stvari, smatramo da, pored ostalih nepravilnosti, pravosnažna osuda koncesionara, sama po sebi, treba da zapečati sudbinu ovog projekta, te da ohrabri Vladu da spriječi dalju štetu po pravnu sigurnost, javna dobra ali i javna sredstva građana i građanki RS, te da raskine ovaj štetan ugovor o koncesiji i dosljedno provede jednoglasno usvojenu Deklaraciju o zaštiti rijeka u RS”, rekao je ovo Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke za Eko.ba
U Bosni i Hercegovini hidroenergija se još smatra čistom energijom, s malim ili skoro nikakvim uticajem po okoliš. Male hidrocentrale se posebno naglašavaju kao prosperitet bez štete. Izgradnja, a posebno masovna izgradnja mHE je štetna i opasna, naročito kad se radi mahom i bez stvarne procjene.
Sjeverna indijska država Uttarakhand, smještena na Himalajima, od 2005. do 2010. godine izgradila je veliki broj malih hidroelektrana na svojim rijekama. U junu 2013. godine iznimno jake monsunske kiše padale su dva dana, izlijevajući skoro sve rijeke iz riječnih korita. Poplava je na kraju ubila gotovo 6000 ljudi, razorila 1300 puteva, srušila gotovo 150 mostova i uništila 25 malih hidroenergetskih projekata. Nakon procjena ustanovljeno je da većina krivice leži na novoj hidroenergetskoj infrastrukturi, koja je uključivala gotovo 100 brana, od kojih su mnoge manje od 25 megavata.
Stručnjaci su istakli, ogroman broj brana i pripadajućih građevinskih objekata za potrebe rada mHE, su izgrađeni blizu i gusto da su promijenili riječne tokove i sedimentaciju rijeka i na taj način su pogoršali poplave. Tuneliranje kroz planine i krčenje šuma takođe je doprinijelo katastrofalnim poplavama.
Ovakav scenarij mogao bi se ponoviti, ne samo u Uttarakhandu već i u BiH, s obzirom na to da je izgrađeno 106 malih hidroelektrana, dok je u pripremi izgradnja dodatnih 333.