Bardača, foto: Impuls
Međunarodni dan močvara se obilježava 2. februara i svake godine, još od 1971. godine, poseban naglasak se stavlja na prethodno dogovorenu temu, a ovogodišnja tema je „Močvare i dobrobit ljudi“.
Močvare i dobrobit ljudi je izabrana tema za ovogodišnji Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa. Cilj joj je naglasiti koliko su močvare i ljudski životi međusobno povezani.
Tema za 2024. podsjeća nas koliko su svi aspekti ljudskog blagostanja povezani sa zdravljem svjetskih močvara. Poziv je to za svakoga od nas da cijenimo i čuvamo svoja močvarna područja. Svaka močvara je važna. Svaki trud se računa. Dobrobit ljudi neopozivo je povezana sa stanjem svjetskih močvara. Močvare moraju ostati zdrave ako želimo da nas nastave opskrbljivati vodom i hranom, da podržavaju biološku raznolikost, osiguravaju sredstva za život, štite od ekstremnih vremenskih nepogoda i ublažavaju klimatske promjene.
Vlažna staništa zauzimaju samo tri odsto svjetske površine, a ukupno čuvaju više ugljenika, nego sve šume na svijetu zajedno. U svijetu u proteklih 45 godina nestala je oko trećina vlažnih staništa i sada iščezavaju tri puta brže nego šume.
Povodom Međunarodnog dana močvara, Centar za životnu sredinu iz Banjaluke još jednom podsjeća javnost na ekocid počinjen na Bardači prije 10 godina, ali i postavljamo pitanje nadležnima – da li su spremni da isprave nepravdu i pokrenu inicijativu za obnovu ovog nekad nadaleko poznatog i biološki bogatog močvarnog kompleksa?
„Godinama smo upozoravali i opominjali nadležne i širu javnost o ovom slučaju. Iako ekocid nismo uspjeli da spriječimo, nećemo dopustiti da Bardača bude zaboravljena. Takođe smo uvjereni da je oporavak moguć, jer močvarni ekosistemi imaju veliki kapacitet za obnovu, te se uz stručno upravljanje Bardači može relativno brzo vratiti stari sjaj“, istakla je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja.
Močvare su izuzetno bitna staništa budući da pružaju mnogo koristi za ljude i druge oblike života, kao što su prečišćavanje i regulisanje voda, skladištenje gasova staklene bašte, proizvodnja biomase, pružanje skloništa i staništa za mnoge vrste…
Pored Bardače, po Ramsarskoj konvenciji u Bosni i Hercegovini su zaštićeni Livanjsko polje i Park prirode Hutovo blato. Livanjsko polje još ne uživa zaštitu po domaćem zakonodavstvu, iako je prijedlog za proglašenje zaštićenog pejzaža na stolu nadležnih već treću godinu. Centar za životnu sredinu kroz projekat „Održiva budućnost za slatkovodni ekosistem Livanjsko polje u Bosni i Hercegovini“ koji realizuje u saradnji sa Ornitološkim društvom Naše ptice i organizacijom EuroNatur uz podršku fondacije DIMFE, zagovara zaštitu i održivo upravljanje ovog visokovrijednog područja.
Kao primjer svijetle tačke glede zaštite i upravljanja močvarnim staništem bitno je istaći primjer zaštićenog staništa Tišina, koje se nalazi na teritoriji opštine Šamac. Unutar tog zaštićenog područja je realizovano više aktivnosti od strane Centra za životnu sredinu i Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, kao što je borba protiv invazivnih vrsta biljaka, podrška održivom stočarstvu kroz uvođenje autohtone rase podolskih goveda, monitoring biodiverziteta i mnoge druge. Ova lokalna zajednica polako, ali ispravno uviđa sve koristi od očuvanja tog osjetljivog močvarnog kompleksa.
Nedavno je na međunarodnoj konferenciji “Zelena destinacija”, održanoj u Talinu u Estoniji,zaštićeno stanište “Tišina” kod Šamca proglašeno je za jednu od 100 top priča zelenih destinacija u prošloj godini.
Nataša Crnković dodaje da se nada da će ovakvih svijetlih primjera biti sve više.
„Ne želimo da se slučaj Bardače ponovi bilo gdje, te da se propuste šanse da se močvarna staništa očuvaju i razvijaju na način koji će donijeti dobrobit lokalnom stanovništvu. Kada govorimo o močvarnim staništima u BiH, važno je pomenuti i ribnjak Saničani kod Prijedora, koji predstavlja jedno od važnijih staništa za ptice i druge močvarne vrste u ovom dijelu države. Očekujemo da će vlasti ozbiljno da pristupe novom sistemu upravljanja nad ovim ribnjakom, jer postoje naznake da će Vlada Republike Srpske da kupi ribnjak u skorijem periodu, obzirom da je ribnjak u stečaju“.
Globalno se procjenjuje da jedan od osam ljudi zarađuje za život od močvarnih područja kroz obezbjeđivanje hrane, zaliha vode, prevoza i drugih aktivnosti. Ova staništa gubimo tri puta brže nego šumska staništa i taj trend se ubrzava. Od 1970. godine je izgubljeno najmanje 35% močvarnih područja na nivou planete.