Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta je harmonija s prirodom i ciljevi održivog razvoja.
Piše: Jelena Jevđenić
Obnoviti prirodu i dozvoliti prirodi da ponovo preuzme svoju moć nad planetom Zemljom kako bismo mogli da stabilizujemo klimu, biodiverzitet i globalni okvir biodiverziteta učiniti politički relevantnim, bile su neke od poruka s COP-a16 prošle godine.
Za ublažavanje klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, koje sve više izmiče kontroli, očuvanje prirode i biološke raznolikosti je najlogičniji put kojim trebamo ići.
Ujedinjene nacije usvojile su u decembru 2015. godine „Agendu 2030“ i 17 ciljeva održivog razvoja. Krajem 2022. godine, učesnice Samita Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu napravile su revolucionaran dogovor o zaštiti najmanje 30% kopna, sveže vode, obalnih predjela i okeana do kraja decenije.
Globalni dogovor uključuje zaštitu 30 odsto kopnenih i morskih površina i restauraciju 30 odsto degradiranih ekosistema, kao i očuvanje ugroženih vrsta i smanjenje rizika od izumiranja. Obuhvaćeno je i umanjivanje pritiska na biodiverzitet kroz suzbijanje zagađivanja pesticidima, plastikom i nutrijentima kao i kontrolisanje širenja invazivnih vrsta i održivo korišćenje resursa.
Krajem marta ove godine objavljena je analiza 2000 studija u kojoj se navodi da je gubitak biodiverziteta u svim vrstama i svakom ekosistemu povezano sa ljudima.
„Iscrpna globalna analiza ne ostavlja sumnju u razarajući uticaj koji ljudi imaju na Zemlju“, naveli su tada istraživači iz Švajcarskog saveznog instituta za nauku i tehnologiju vode (Eavag) i Univerziteta u Cirihu. Studija, koja je obuhvatila skoro 100.000 lokacija na svim kontinentima, otkrila je da su ljudske aktivnosti dovele do „neviđenih efekata na biodiverzitet“.
Bosna i Hercegovina jedna je od najbogatijih zemalja Evrope po biološkoj raznolikosti. Da bismo zaštitili prirodu, a samim tim i zadržali visok stepen biodiverziteta, potrebno je kreirati više zaštićenih lokaliteta, jer tek 3% teritorije su zaštićena područja prirode.
Raznorazni štetni uticaji na prirodu i u našoj državi su posljedica ljudskog djelovanja.
Ovogodišnja tema Dana biodiverziteta je život u harmoniji s prirodom. U BiH priroda je pod velikim pritiscima, od nekontrolisane gradnje malih hidroelektrana, otvaranje ilegalnih rudnika, zagađenja vode i vazduha, do prekomjerne sječe šuma, što postavlja pitanje koliko je moguće da priroda ostane u skladu.
Robert Oroz iz Fondacije ACT smatra da je moguć život u harmoniji s prirodom ukoliko ljudi promijene svoj odnos prema životnoj sredini.
„U tom slučaju mi se moramo prilagođavati potrebama prirode, a ne da prirodu prilagođavamo svojim potrebama. Svakako da svaka djelatnost čovjeka u prirodi ostavlja određene posljedice, da li su one veće ili manje to ovisi o nama samima. Ukoliko želimo da ostanemo i opstanemo u ovom prelijepom kutku svemira u budućnosti ćemo morati to raditi mnogo, mnogo bolje“, navodi on.
Međutim, bez ostvarivanja ciljeva održivog razvoja nema ni života u harmoniji sa prirodom.
To znači da je pristup vlada i institucija, a tako i društava u cjelini od suštinskog značaja za sprovođenje ciljeva održivog razvoja.
„Nažalost, niti jedna vladajuća struktura, od rata do danas, nije pokazala nikakav značajniji interes da se uhvati u koštac sa velikim problemima u sektoru zaštite životne sredine. Olako se daju koncesije za sve i svašta i to po mizernim naknadama. Prave se gluhi i nijemi na sve češću nelegalnu gradnju na mjestima gdje to nikako ne bi smjelo biti. Nezakonito rasprodaju naše prirodne resurse, kako domaćim tako i stranim investitorima kao da je njihovo privatno vlasništvo. Mijenjaju prostorne i regulacione planove, ne za dobrobit stanovništva nego pogodujući raznoraznim investitorima. Produžavajući decenijama uredbe koje dopuštaju zagađivačima da ispuštaju sve i svašta u naše vode bez ikakvih sankcija. Itd, itd primjera je bezbroj na svakom koraku“, ističe Oroz.
Sličnog mišljenja je i Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu. On smatra da institucije ne daju dovoljno pažnje pitanjima zaštite prirode.
„Svjedoci smo da se naša priroda u našoj zemlji od strane institucija ne poštuje mnogo. Prvo se ne ulažu dovoljni napori da se istraži biodiverzitet jer imamo bezbroj vrsta koje uopšte nisu opisane, a drugo jeste da institucije znaju favorizovati neke energetske ili druge projekte i to na područjima koja su jako osjetljiva, a to sve dovodi do uništavanja staništa i nestanka mnogih vrsta“, naglašava Topić.
On još dodaje da je biodiverzitet važan za zdravu životnu sredinu, a samim tim i za zdravlje ljudi.
„Biodiverzitet je jako važan za očuvanje zdrave prirode, a svaka vrsta ima svoju ulogu u ekosistemu. Ugroženošću i nestankom određene vrste balans se narušava i onda može lančano da dolazi do izmjena u ekosistemu, a to nam upravo ne treba jer mi moramo sačuvati isti kako bi imali uopšte stabilnost i održivi razvoj u budućnosti“, ističe Topić.
Foto: Jelena Jevđenić
Sva živa bića zavise od resursa iz prirode. Zaštita biodiverziteta je prije svega u interesu čovjeka jer su biološki resursi osnova za život i opstanak naše vrste.
Istovremeno, milion od procijenjenih osam miliona vrsta biljaka i životinja na svijetu je ugroženo izumiranjem, dok degradacija ekosistema negativno utiče na život čak 40 odsto svjetske populacije.
Skupština Ujedinjenih nacija ustanovila je 22. maj Međunarodni dan biodiverziteta 2000. godine u cilju podizanja svijesti o značaju biološke raznovrsnosti i neophodnosti njenog očuvanja. Bosna i Hercegovina je ratifikovala Konvenciju o biodiverzitetu 4. oktobra 2002. godine.