Kuće u Rusiji tonu, permafrost se topi

Topljenje permafrosta donosi sa sobom velike probleme. Klimatske promjene i rast temperature među prvima osjećaju stanovnici Rusije koji žive u permafrostu: ulice propadaju, kuće nestaju. Kako se oduprijeti ovoj pojavi?

Život je u pojedinim dijelovima Rusije postao opasan. Ovde ljudima tlo doslovno nestaje pod nogama. To se događa zbog toga što se usljed porasta temperatura otapa trajno zamrznuto tlo koje popušta pod teretom gornjih slojeva. Najočitije posljedice ove pojave su rupe na putevima i klizišta.

Ugrožene su i mnoge stambene zgade. „Nakon otapanja permafrosta postoji opasnost od proklizavanja zgrada što se već na mnogim mjestima i događa“, kaže Ali Kerimov. On i ostali stručnjaci iz grada Norilska na Ledenom moru žele da učine bezbijednim svoj grad.

U Norilsku neke kuće stoje na stubovima (pilonima) duboko usađenim u tlo. „Piloni idu 10 do 30 metara u dubinu“, kaže Kerimov, koji je ujedno i direktor istraživačkog i građevinskog centra Fundament. Kopanjem dubokih pilona se spriječava urušavanje zgrada nakon otapanja tla i omekšavanja zemljišta. Ipak su na mnogim građevinama u Norilsku vidljive pukotine. Tlo nikad ne miruje.

Ako se zagrijavanje nastavi više ni duboki piloni neće spriječiti urušavanje kuća. Kako kaže Kerimov, kada se tlo otopi tri do pet metara u dubinu, kompletno zemljište se spusti za jedan metar.

Ova pojava predstavlja velik problem za zemlju koja je doduše po površini najveća zemlja na svijetu ali gotovo dvije trećine Rusije pokriva permafrost tj. trajno zamrznuto tlo.

Radi se zapravo o ogromnom zamrzivaču u kojem leže ostaci biljaka i životinja koji još uvijek nisu rastvorile bakterije. One će se aktivirati tek kada se temperature podignu i tlo omekša.

I upravo to se događa u mnogim regijama Rusije koje su inače pod stalnim ledom.

„Zagrijavanje Zemlje se više ne može poricati. Arktik je epicentar ovog procesa i ni na jednom drugom mjestu na zemlji on nije vidljiv kao što je ovde slučaj“, kaže Matijas Ulrih sa Univerziteta u Lajpcigu. Najveća opasnost, kako smatraju naučnici poput Ulriha je pritom oslobađanje ogromnih količina gasova kao što su metan ili ugljen-dioksid.

Tim bonskog naučnika Nikolausa Frojchajma je sad otkrio da je u rekordno toplom ljetu 2020. godine u dva predjela na sjeveru Sibira oslobođeno posebno mnogo metana. Stručnjaci se pribojavaju da su topljenjem leda i hidrata iz šupljina u krečnjaku u atmosferu procurile ogromne količine štetnih gasova.

Nove tehnike gradnje

I dok je problem s oslobađanjem štetnih gasova vidljiv samo naučnicima, urušavanje kuća na sopstvenoj koži osjećaju već mnogi stanovnici subpolarnog područja. U Norilsku se precizno bilježi svaka šteta nastala otapanjem permafrosta. Gradonačelnik Dmitri Karasjov govori o 240 zgrada koje je potrebno ili potpuno obnoviti ili više nisu podesne za stanovanje.

Na svakoj trećoj građevini u Norilsku su vidljive deformacije, rekao je Karasjov nedavno na jednoj njemačko-ruskoj konferenciji o sirovinama.

Širom svijeta je na permafrostu izgrađeno oko 1.000 naselja i gradova s oko pet miliona stanovnika. Kako kaže naučnik Ulrih, prema nekim računicama će za 30 godina 42 odsto ovih naselja biti pogođeno zbog otapanja permafrosta. Samo u Rusiji bi oko 20 odsto infrastrukture u tim područjima moglo biti uništeno.

Rusko ministarstvo zaštite okoline moguću štetu procjenjuje na oko 57 milijardi evra. Sve je to novac koji će nedostajati na drugim mjestima, recimo kod socijalnih projekata.

Zbog otapanja permafrosta su sve češće i ekološke katastrofe. Nedavno je u blizini Norilska iz jednog skladišta iscurilo preko 20.000 litara dizela nakon što su temelji potonuli u otopljeno tlo.

Inženjer Kerimov se zalaže za trajno posmatranje tla. „Trebalo bi obavljati mjerenja tako da je moguće predvidjeti negativni uticaj na temelje u sljedećih pet do deset godina“, kaže ovaj inženjer. Tako dobijeno vrijeme bi dopustilo pronalaženje rješenja i pravovremenu reakciju. Već sad se temelji nekih zgrada vještački hlade kako bi se spriječilo zagrijavanje tla.

Istovremeno se radi na novim materijalima za šipove koji bi bolje podnijeli oscilacije u temperaturama tla.

Bez novih tehnologija ljudi više neće moći da žive u ovim dijelovima svijeta. U Norilsku su već odavno odustali od gradnje viših građevina. Od 2002. se grade samo objekti sa malo spratova

.

Izvor: RTS