Foto: Impuls
Samo trećina površinskih voda u dobrom su ili vrlo dobrom ekološkom stanju.
S obzirom na samo 37 posto površinskih voda koji su u dobrome ili vrlo dobrom ekološkom stanju Evropa mora bolje upravljati svojim vodnim resursima da bi svojim građanima osigurala opskrbu kvalitetnom vodom, upozorila je u utorak Evropska agencija za okoliš (EEA).
Agencija EU-a sa sjedištem u Kopenhagenu istakla je da postoji hitna potreba za povećanom otpornošću i održivim izvorima svježe pitke vode za ljude i okoliš, naglasivši nužnost hitnog djelovanja.
“Zdravlje evropskih voda nije dobro. Naše se vode suočavaju s nizom izazova bez presedana koji prijete sigurnosti kvalitetne vode u Evropi”, objavila je u saopštenju za javnost direktorica EEA Leena Ylä-Mononen.
Kada je posrijedi hemijsko zdravlje površinskih voda, ono je dobro samo u 29 posto slučajeva, u usporedbi sa 77 posto u slučaju podzemnih voda, odakle nam stiže veći dio pitke vode koju konzumiraju Evropljani.
Dobro hemijsko zdravlje znači izostanak prekomjernog onečišćenja hranjivim tvarima i štetnim hemikalijama poput PFAS-a i mikroplastike.
Površinskim vodama prijeti i ugrožava ih onečišćenje zraka (izgaranje ugljena, emisije iz vozila itd.), ali i poljoprivreda, koja zbog odlaganja većih količina otpada zagađuje tlo.
Premda nedavno izvješće EEA-e pokazuje da je u 2021. samo 37 posto površinskih vodnih tijela, poput jezera i rijeka, klasificirano kao dobro ili vrlo dobro, ova brojka ipak upućuje na manje poboljšanje u odnosu na 2015., uprkos naporima koje su poduzele brojne države.
“Evropska poljoprivreda morala bi više koristiti održivije prirodne i agroekološke prakse uz poticajne mjere i promjene kada su posrijedi naše prehrambene navike”, preporučuje se u izvještaju.
Ova evropska agencija, koja je analizirala 120.000 površinskih voda i 3,8 miliona km2 podzemnih voda u 19 zemalja EU-a i Norveškoj, poziva na 50 postotno smanjenje upotrebe pesticida do 2030. godine.
“Moramo udvostručiti dosadašnje napore da bismo obnovili zdravlje dragocjenih evropskih rijeka, jezera, priobalnih voda i ostalih vodnih tijela te da bismo osigurali da ovaj vitalni resurs postane i ostane otporan i siguran za generacije koje dolaze”, rekla je Ylä-Mononen.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju izazove opskrbe vodom. Takozvani ‘vodni stres’ jedan je od najvažnijih okolinskih faktora koji štetno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, rezultirajući znatnim smanjenjem uroda, što je sve veći problem u Evropi, posebno zbog sve uočiljivije nestašice vode na jugu i sve češćih i pogubnijih suša širom kontinenta, upozorava EEA.
Istodobno izvještaj ukazuje da dijelovi Evrope doživljavaju porast intenzivnih oborina, što rezultira poplavama i povećanim rizicima od poplava. Budući da klimatske promjene nastavljaju uticati na regiju, stručnjaci naglašavaju sve veću važnost pristupačnog i održivog upravljanja rizicima od poplava za zaštitu zajednica i ekosistema u cijeloj Evropi.
Stoga smanjenje potrošnje vode i obnova ekosistema mora biti prioritet za vlade, posebno zbog toga jer su i vodni resursi podložni posljedicama klimatskih promjena – prekomjernih oborina, otapanja ledenjaka i suša, kaže se u izvještaju evropske agencije.
Agencije