Foto: Unsplash
Klimatske promjene utiču na migracije ptica na način da ptice u proljeće kasnije kreću prema sjeveru i lete brže kako bi što prije stigle na odredište. No, to ih iscrpljuje te smanjuje stopu preživljavanja.
Proučavajući podatke o migracijama Američke crvenrepke unatrag 30 godina, naučnici su otkrili da ta vrsta može migrirati do 43 posto brže kako bi stigla do mjesta razmnožavanja s time da odgađa polazak s juga za čak 10 dana.
– Ali brža migracija dovela je do pada njihove ukupne stope preživljavanja za više od šest posto – ističe Bryant Dossman, glavni autor studije objavljene u decembru u časopisu Ecology, prenosi CTV News.
Kako će klimatske promjene uticati na ponašanje životinja – koje se oblikuje prema godišnjim dobima – jedno je od velikih pitanja na koje istraživači pokušavaju odgovoriti tokom posljednjih nekoliko decenija.
Mnoge vrste ptica imaju sezonske migracije u kojima lete velike udaljenosti kako bi pobjegle od nižih temperatura ili kako bi se susrele s drugim vrstama na mjestima razmnožavanja tokom određenog doba godine.
Ptice baš i nemaju kalendare, tako da dio toga kako znaju kada migrirati je putem znakova iz njihove okoline, uključujući temperaturu, cikluse biljaka i druge pokazatelje promjene godišnjih doba.
Ali klimatske promjene uzrokovale su brze promjene mnogih od ovih pokazatelja, zbog čega je pticama teže znati kada migrirati.
U studiji, objavljenoj prošlog decembra, istraživači su proučavali 33 godine podataka o migraciji američke riđovke, male ptice koja se razmnožava u Sjevernoj Americi, uključujući Kanadu i istočne Sjedinjene Države, a zimuje u Srednjoj Americi i dijelove Južne Amerike.
Mužjaci američke riđovke crni su s narančastim mrljama, dok ženke imaju sive glave i žute mrlje.
Istraživači su usporedili očekivani datum migracije riđovki s njihovim stvarnim datumom odlaska posljednjih godina kako bi vidjeli kako se razvijao tokom vremena.
Vidjeli su da ptice kompenziraju uticaje klimatskih promjena, odgađajući datum odlaska i završavajući svoju migraciju u kraćem vremenskom razdoblju.
“Promjene u ponašanju dokumentirane u ovom istraživanju podsjećaju nas da način na koji klimatske promjene utiču na životinje može biti suptilan i, u nekim slučajevima, može se otkriti tek nakon dugotrajnog proučavanja”, rekla je ovo Amanda Rodewald, direktorica Centra za populaciju ptica Studije u laboratoriju Cornell i koautor rada u saopštenju za javnost.
Jedan od razloga zašto su riđovke morale odgoditi početak svoje migracije prema sjeveru je Jamajka, jedno od glavnih mjesta na kojima ostaju zimi, koja je posljednjih decenija postala suša zbog klimatskih promjena. To je značilo manje insekata za riđovke koje jedu, ostavljajući ih nespremne za odlazak na migraciju u uobičajeno vrijeme. Umjesto toga, potrebno im je više vremena da jedu i ojačaju svoje snage prije odlaska.
U isto vrijeme, područja za razmnožavanje kojima se kreću prema sjeveru, procvjetaju ranije tokom godine, te se i insekti pojavljuju ranije, što znači da ptice imaju uži prozor da stignu do područja za razmnožavanje i iskoriste to obilje.
“U prosjeku, ptice pjevačice selice žive samo godinu ili dvije, tako da je pridržavanje tijesnog rasporeda od vitalnog značaja. Imaće samo jednu ili dvije prilike za razmnožavanje”, rekao je Dossman. “Manje je vjerovatno da će ptice koje žive duže preuzeti rizik ubrzavanja migracija jer imaju više šanse tokom svog života razmnožavati se i prenijeti svoje gene.”
Podaci su pokazali da su ptice uspjele nadoknaditi oko 60 posto izgubljenog vremena ako je došlo do 10 dana kašnjenja u odlasku na migraciju, kombinacijom bržeg leta i uzimanja manje pauza. No i dalje su stizali kasno, a manje ih je uopšte stizalo, a stopa smrtnosti lagano se povećavala kako su migracije postajale brže.
Studija se fokusirala samo na jednu vrstu ptica, tako da je nejasno da li se ovaj obrazac proširuje i na druge.