Klimatske promjene su nevidljiva prijetnja po mentalno zdravlje

Foto: Ma Ti/Unaplash

Sve je veća potreba za programom Evropske unije koji bi se bavio izazovima mentalnog zdravlja koji su povezani sa klimatskim promenama, rečeno je ovo na stručnoj konferenciji u Briselu.

„Znamo da kada doživite traumu zbog vašeg doma koji gori ili ste prisiljeni da se selite zbog poplave, ima duge repove za mentalno zdravlje, a to je nedovoljno cijenjeno i nije uzeto u obzir kada računamo troškove klimatske neaktivnosti“, rekla je Ema Lorens iz Imperijal koledž u Londonu na konferenciji 'Istraživačke perspektive uticaja klime na zdravlje', koju je organizovala Evropska komisija 19-20. februara.

„Ovo je istorijski trenutak za EU ​​da napravi agendu za prioritetna istraživanja klime i zdravlja i moja ključna poruka je da mentalnom zdravlju treba dati paritet poštovanja sa fizičkim zdravljem u ovoj agendi“, dodala je ona.

Objašnjeno je da ekstremni vremenski događaji imaju direktan uticaj na mentalno zdravlje ljudi, a oni kojima je već dijagnostikovan problem mentalnog zdravlja posebno su pogođeni izazovima vezanim za klimatske promjene.

Faktori rizika i posljedice

Pojavljuju se novi termini kao što je „anksioznost zbog klimatskih promjena“ kako bi odražavali realnost uticaja klimatskih promjena na mentalno zdravlje. Mladi ljudi često doživljavaju anksioznost kada vide direktne efekte globalnog zagrijavanja dok osjećaju da ne mogu ništa da urade da to poprave ili zaustave.

Istraživači su otkrili da se ova mentalna stanja mogu javiti nakon što su prisustvovali događajima kao što su oluje, poplave, šumski požari, suše i ekstremno visoke temperature.

Godine 2021., studija objavljena u Lancetu pokazala je da od 10.000 mladih ljudi anketiranih u 10 zemalja, Australiji, Brazilu, Finskoj, Francuskoj, Indiji, Nigeriji, Filipinima, Portugalu, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD, 60% je reklo da se osjeća „veoma zabrinuti“ ili „izuzetno zabrinuti“ i povezane negativne emocije – osjećaj tuge, straha, anksioznosti, ljutnje i nemoći – sa klimatskim promjenama.

„Ono što sada vidimo je da postoji interakcija između svijesti i iskustva. Znamo da su ljudi koji doživljavaju ove efekte najviše zabrinuti, ne samo zbog onoga što se dešava sada, već i zbog njihove budućnosti“, objasnila je Lorens.

Ona je dodala da „ne moraju samo da se oporave od ovog događaja, već i od nardenih događaja i nemaju toliko vremena da se oporave prije nego što dođe do sljedećeg. Pa kako da izađemo iz ovog začaranog kruga?”.

Učesnici su tokom konferencije takođe razgovarali o nekim grupama stanovništva, kao što su žene, djeca, osobe sa invaliditetom i ljudi koji rade na otvorenom, a koji su izuzetno ranjivi.

2021. godine, severozapadni dio Sjeverne Amerike doživio je događaj ekstremne toplote bez presedana okarakterisan visokim temperaturama i smanjenim kvalitetom vazduha koji je izazvao oko 740 smrtnih slučajeva u provinciji Britanska Kolumbija, piše Euractiv.

Tokom osam najtoplijih dana u regionu, 134 osobe sa dijagnozom šizofrenije umrle su, što je utrostručilo prosječan broj smrtnih slučajeva u istom periodu od 2006. do 2020.

„Realnost je da svijest o uticaju klimatskih promjena na mentalno zdravlje raste jer je to potreba koju ima sve veći broj ljudi širom svijeta na čiji život i sredstva za život sve više utiču katastrofe izazvane fosilnim gorivom“, rekla je Lorens.

Ne tako laka rješenja

Keti Berks, guvernerka provincije Antverpen, objasnila je na konferenciji da su ljudi svjesni opasnosti klimatskih promjena po fizičko i mentalno zdravlje, ali osjećaj hitnosti u politici i javnom prostoru ostaje ograničen.

„Znamo da je prevencija ključna, ali kako možete da mobilišete mnogo novca ako to ne možete da dokažete? Uostalom, možda ste nešto spriječili, ali to ne možete dokazati“, objasnila je ona.

Dodajući da „previše kreatora politike izbjegava da bude iskren, otvoren i transparentan u pogledu ozbiljnosti situacije i potrebe za drastičnom tranzicijom“.

Zato je Antonio Gasparini sa Londonske škole higijene i tropske medicine istakao da je neophodno kvantifikovati koliko određena politika može biti isplativa.

„Trebalo bi staviti naglasak na ublažavanje, pored samo prilagođavanja, jer jasno vidimo da se koristi od toga u smislu drastičnog smanjenja klimatskih promjena povećavaju“, dodao je on.