Srijeda, 27 Novembra, 2024

Kakvo je zdravlje naše planete – prvi izvještaj crveni se od upozorenja

Foto: Guillaume de Germain

Znate li kakvo je “zdravstveno stanje” naše planete? Koliko ljudi svojim djelovanjem utječu na Zemljino zdravlje i s kojim aktivnostima joj najviše štetimo?

Rezultati prvog Planetary Health Checka, naučnog izvještaja i alata za zdravlje vitalnih sistema Zemlje, koji bi trebali poslužiti kao sistem za održavanje života čovječanstva, nisu baš najbolji.

Izvještaj o planetarnom zdravlju pokazuje kako su različiti procesi povezani jedni s drugima, kao i s prijelomnim tačkama. Do sad se izazovima okoliša kao što su klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i zagađenje bavilo zasebno, no kako se u izvještaju navodi, ta su pitanja međusobno povezana i zajedno utiču na zdravlje naše planete, kao i na zdravlje ljudi. Probijanje sigurnih planetarnih razina za te granice uzrokuje povratne informacije koje pojačavaju uticaje na ljude i mogu gurnuti Zemlju bliže prijelomnim tačkama – tačkama nakon kojih više nema povratka “na staro”.

Planetarne granice kao što su klimatske promjene, promjene u integritetu biosfere i zakiseljavanje okeana definirane su za devet kritičnih procesa Zemljinog sistema koji regulišu sisteme održavanja života na Zemlji. One predstavljaju siguran prostor unutar kojeg čovječanstvo može napredovati dok održava planetu stabilnom i otpornom. Jednom kada je granica probijena, povećava se rizik od trajnog oštećenja Zemljinih funkcija za održavanje života, kao i vjerovatnost prelaska prijelomnih tačaka koje uzrokuju nepovratne promjene. Ako se probije više granica, rizici se naglo povećavaju.

Izvještaj o planetarnom zdravlju pokazalo je da je zdravlje Zemlje itekako narušeno. Čak šest od devet Planetarnih granica već je premašeno, a neizbježnim se čini prelazak i sedme.

Klimatske promjene – Razine CO2 u atmosferi na najvišim su razinama u posljednjih 15 miliona godina i nastavljaju rasti, s trajnim trendom zagrijavanja koji se ubrzao o kraja 20. vijeka. Globalne srednje temperature sada su više nego ikad otkako su se ljudske civilizacije pojavile na Zemlji.

Promjena integriteta biosfere – Globalni gubitak genetske raznolikosti i gubitak funkcionalnog integriteta (mjereno kao energija dostupna ekosistemima) prelaze sigurne razine i ubrzavaju se, osobito u regijama s intenzivnim korištenje zemljišta. Ogromno smanjenje integriteta biosfere izaziva zabrinutost da Zemljina biosfera gubi otpornost, prilagodljivost i svoju sposobnost ublažavanja raznih pritisaka.

Promjena zemljišnog sistema – Kao rezultat korištenja zemljišta i klimatskih promjena, globalne i regionalne šume su u stalnom opadanju tokom posljednjih nekoliko decenija u svim većim šumskim biomima. Većina regija je već u Zoni visokog rizika, daleko izvan svojih sigurnih granica, dok su neka područja tek nedavno probijena sigurne razine (npr. umjerena i tropska Amerika).

Promjena slatke vode – Lokalni tok i odstupanja vlage u tlu značajno su se povećala od kasnog 19. vijeka, nadmašujući njihove odgovarajuće razine početkom 20. vijeka. Sve veća varijabilnost i nestabilnost u globalnoj slatkovodnoj i kopneni vodni sistem signaliziraju rastuću zabrinutost za upravljanje vodnim resursima i stabilnost okoliša.

Modifikacija biogeohemijskih tokova – Upotreba fosfora i dušika u poljoprivredi je premašila sigurne granične razine, pokrećući značajne ekološke promjene. Probijanje ove granice dovelo je do ozbiljnih uticaja na okoliš kao što su onečišćenje vode, eutrofikacija, štetno cvjetanje algi i “mrtve zone” u slatkovodnim i morskim ekosistemima. Ovaj problem već dugo prevladava u industrijaliziranim zemljama i sve više postaje problem u regijama u razvoju.

Uvođenje novih entiteta – Globalno uvođenje novih entiteta (kao što su sintetičke hemikalije, plastika i genetski modificirani organizmi) golemi je problem jer za velik dio tih tvari zapravo nije poznato kako utiču na okoliš. Novi entiteti mogu poremetiti kritične procese Zemljinog sistema (npr. CFC značajno oštetili ozonski omotač), štetiti ekosustavima (npr. pesticidi su prouzročili
značajno smanjenje populacija insekata i oprašivača) i dovesti do dugoročnih, moguće nepovratnih promjena u okolišu, uključujući onečišćenje tla i vode te mijenjanje prirodnih staništa.

Osim toga, jasan je trendom prema daljnjoj transgresiji. Premda prijelaz granice nije ekvivalent drastičnim promjenama koje se događaju preko noći, one označavaju ulazak u područje sve većeg rizika.

Već neko vrijeme znamo da slabimo otpornost planete. Ovo pokazuje da, bez obzira na kojoj razini djelujemo, sve što poduzimamo mora uzeti u obzir uticaje na planetarnoj razini. Upravljanje planetom neophodno je u svim sektorima ekonomije i društvima, radi sigurnosti, prosperiteta i jednakosti. Kvantificirajući granice zdrave planete, politici, ekonomiji i poslovanju pružamo alate potrebne za odmicanje od rizika kojima se ne može upravljati, istaknuo je Johan Rockström, direktor PIK-a, suvoditelj PBSciencea i pionir Planetary Boundaries Framework.

Pacijent je u kritičnom stanju 

Ukratko rečeno, pacijent Planeta Zemlja, u kritičnom je stanju. Sa sedam od devet procesa Planetarnih granica koji pokazuju sve veću transgresiju, uskoro ćemo se naći u zoni visokog rizika.

Da bi stvar bila još gora, procjena pokazuje da će se trend probijanja granica nastaviti i u većini slučajeva ući u zonu visokog rizika, što je samo po sebi razlog za podizanje uzbune. 

Ubijamo se prevelikim dozama hemikalija, uništavanjem prirode, vrtoglavim porastom temperatura i sve većim zagađenjem. Kako se industrija ubrzavala, domorodački narodi su vidjeli kako se njihovi domovi degradiraju i uništavaju. Imperativ je da se ovaj pad preokrene, istaknuo je Oumarou Ibrahim, predsjednik Planetary guardians i stručnjak za prilagodbu i ublažavanje domorodačkih naroda na klimatske promjene. Dodao je kako bi se trebalo iskoristiti znanje koje domorodački narodi imaju širom svijeta kako bi se povratila ravnoteža i zdravlje planete, prenosi zimo.

Na svijetu je sad da ozbiljno shvati ova upozorenja i djeluje kako bi se stanje popravilo ili barem ublažile posljedice koje ljudska aktivnost ostavlja na Zemlju. 

Izvještaj o zdravlju planete će se objavljivati ​​svake godine kao priznanje važnosti pravovremenih upozorenja o zdravlju Zemlje.

Povezane vijesti

Šume na Balkanu – gdje ima najviše šuma i u kakvom su stanju?

Foto: Impuls Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora - gdje ima najviše šuma i u kakvom su stanju? Kako se ove zemlje bore sa...

Svijet za deset godina neće biti u stanju nositi se sa plastičnim otpadom

Foto: Unsplash Svijet neće biti u stanju nositi se s ogromnom količinom plastičnog otpada za deset godina, osim ako zemlje ne pristanu ograničiti proizvodnju, upozorila...

Popular Articles