 u regiji Sunshine Coast, probija se asfaltom, otkida komade ceste, podižući metalni odvod u zrak i odnoseći stabla sa sobom.){kind=link}
Snimak: bujica, obrušavajući se niz strminu prema saobraćajnici Dej Roud (Day Road) u regiji Sunshine Coast, probija se asfaltom, otkida komade ceste, podižući metalni odvod u zrak i odnoseći stabla sa sobom.
Prizori sa ovog amaterskog snimka ponavljali su se širom kanadske pokrajine Britanska Kolumbija, koju su ove jeseni pogodile rekordne padavine i neuobičajeno snažne oluje. Klizišta su odnosila ceste i vozila, a rijeke poplavile naselja i poljoprivredno zemljište. Na hiljade stanovnika Britanske Kolumbije je evakuisano, a bilo je proglašeno i vanredno stanje.
Dok se ukupna šteta od poplava još uvijek procjenjuje, postavlja se pitanje otkud ovakva nepogoda, i to nakon ljeta koje su obilježile smrtonosne vrućine i šumski požari.
Pogubna erozija tla
Mnoge pogođene zajednice krivicu vide u kombinaciji klimatskih promjena, gole sječe i nestručnog upravljanja šumama. U regiji Sunshine Coast, organizacija Elphinstone Logging Focus (ELF) pomno dokumentuje krčenje šuma u spornim područjima. Klizište na Dej Roudu nije iznenadilo osnivača ELF-a i borca za zaštitu šuma Rosa Mjurheda (Ross Muirhead), koji je i prije posljednje oluje fotografisao začepljene odvode i kišne bujice kako se slivaju niz šumske puteve.
“Samo prošle godine su iskrčili 60 hektara šume u šest parcela koje povezuje 1,3 kilometra novog šumskog puta. Put je na donjoj strani krčevine, pa se sva voda slijeva preko čistine”, kaže Mjurhed, ističući da bi čak i kod ovako ekstremnih padavina netaknuta šuma lako zadržala većinu oborinskih voda.
“Problem je u tome što zbog ljudskih postupaka (gola sječa šume i izgradnja cesta) naši tereni nisu više u stanju da se nose sa ovako obilnim padavinama – što onda uzrokuje ogroman porast erozije zemljišta”, kaže Mjurhed. On je mapirao deset krčevina između potoka Gou i Klek – koje je Britanska Kolumbija prodala kompanijama za sječu šume – a koje se nalaze neposredno iznad puta razorenog ovim inače bezazlenim potocima.
Diljem regije Sunshine Coast raste zabrinutost ne samo zbog razorenih puteva, nego i zbog sapiranja pijeska i šljunka s krčevina u izvore, kaže Mjurhed, dodajući da bi firme koje eksploatišu šumu trebale u najmanju ruku biti obavezne da proračunaju dodatnu količinu vode koja će sa krčevina oticati u lokalne zajednice, kako bi komunalne službe mogle odrediti rizik po ceste i odvode. […]
Vlada Britanske Kolumbije mora utvrditi vezu između poplava i sječe šume
Stručnjaci se ustručavaju da svu krivicu za poplave svale na šumsku industriju i na provincijske regulative koje i dalje dopuštaju golu sječu bez obzira na klimatske promjene. Ipak, većina se slaže da se cjelokupna hidrologija jednog područja mijenja nakon uklanjanja šumskog pokrivača, bilo sječom ili usljed šumskog požara, što pogoduje poplavama i klizištima.
Piter Vud (Peter Wood), autor ovogodišnjeg izvještaja za Sijera klub Britanske Kolumbije o vezi između upravljanja šumama i ozbiljnih posljedica klimatskih promjena kao što su suše i požari, uvidom u satelitske snimke ustanovio je da su mnoga od najpogođenijih područja pretrpjela intenzivnu sječu.
“Ne želim prenagliti sa zaključcima, no smatram da bi u najmanju ruku Odbor za šumarstvo ili neko drugo vladino tijelo trebalo da se pozabavi time”, kaže on.
Glasnogovornik Ministarstva šumarstva odgovorio je na naš upit naglasivši da se veza između sječe i poplava istražuje već decenijama, no da se istraživanja sprovode uglavnom na manjim tokovima, te da nije jasno kako se ti rezultati odražavaju na veće riječne komplekse: “Poznato je da sječa može značajno uticati na hidrološke procese, kako na šumskom, tako i na riječnom nivou. Gubitak šumskog pokrivača usljed sječe generalno uzrokuje povećanje količine vode koja stiže u tlo.”
Ipak, prema odgovoru Ministarstva, ozbiljnost posljedica zavisi od mnoštva faktora, od vrste vegetacije do vremenskog okvira, i neke studije su zaključile da su efekti sječe na velike vremenske nepogode zanemarljivi.
Vud, koji ima doktorat iz šumarstva na Univerzitetu u Torontu, kaže da je direktne posljedice nekad lako spaziti, kao na primjer šumski put koji se odronio, no da se često radi o mnogo većem problemu koji uključuje cjelokupni drenažni sistem, te da je neophodno pratiti kumulativne posljedice.
Po njemu, ako su stabla na drenažnom području posječena ili spaljena, nagle poplave su neizbježne, pošto odrasla šuma djeluje kao ogromna spužva koja vodu otpušta postepeno.
“Čak i onaj dio kiše koji u kapljicama ostane na granama i na milijardama iglica, toliko je značajan da bitno utiče na količinu vode koja dospije u riječne sisteme.”
Vud smatra da je potrebna veća stopa odgovornosti; ministar šumarstva mora biti odgovoran ne samo za količinu posječenih stabala, nego i za klimatske rizike kao što su požari, poplave i klizišta.
“Nauka jasno određuje koliko se maksimalno može posjeći šume a da se čitav drenažni sistem ne izloži riziku. Na strmim obroncima, nekoliko stabala je još i podnošljivo, no ako pređete tu granicu, rizikujete da čitava padina postane klizište”, kaže Vud.
Uklonite drveće – eto klizišta
Hidrogeologinja Kim Grin (Green), stručnjakinja za uticaj šumarstva na zone topljenja snijega, smatra da sječa utiče na učestalost i obim poplava, jer mijenja karakteristike tla, naročito ako je oluji prethodilo kišno razdoblje.
“Uklanjanje šume nesumnjivo povećava učestalost i poplava i klizišta”, smatra Grin, objašnjavajući da trulo korijenje koje preostane nakon sječe djeluje kao mreža kanala za vodu. “Uklonite drveće, tlo će se natopiti vodom – i skliznuti nizbrdo”, kaže Grin.
Šumska ekologinja Rejčel Holt (Rachel Holt), članica pokrajinskog Tehničkog savjetodavnog panela za prašume i autorica dva tehnička izvještaja koji kritikuju pokrajinsko upravljanje prašumama, tvrdi da ekolozi i hidrolozi već decenijama upozoravaju da gola sječa radikalno mijenja način odlivanja vode niz padine.
Klimatske promjene znače da smo još više upućeni na pomoć šuma, koje skladište ogromne količine ugljen-dioksida i ograničavaju količinu vode koja padne na tlo; međutim, ponašamo se kao da toga nismo svjesni.
“Glavni cilj je proizvodnja drveta, na račun svih ostalih vrijednosti kao što su biodiverzitet, te ublažavanje i adaptacija na klimatske promjene… Sistem je ionako izložen sve većem pritisku usljed klime, a mi u zadnjih 30 godina još intenziviramo sječu”, kaže Holt.
“Šta trebamo učiniti? Radikalno smanjiti sječu. Ostaviti šumu da služi svojoj svrsi. Potpuno prekinuti s golom sječom i preći na parcijalnu, na širokom području… Tu nema ničeg radikalnog. To rješenje nam je poznato već trideset godina, počeli smo i da ga primjenjujemo, pa smo prestali s promjenom vlasti.”
Godine 2001. Liberalna partija u Britanskoj Kolumbiji stavila je van snage strogi Zakon o šumarstvu, i umjesto toga dozvolila kompanijama da svojim vlastitim stručnjacima prepuste nadzor nad sprovođenjem širokih smjernica.
Holt ističe da su opustošena područja oko Prinstona i Merita okružena parcelama na kojima se sprovodi intenzivna sječa.
“Loše upravljanje šumama, u kombinaciji sa najezdom štetočina, uslovili su ubrzano nestajanje šumskog pokrivača u posljednjih 30 godina, što znači da na padinama možemo očekivati velike iznenadne bujice”, kaže Holt.
[…]
Sječa šume ugrožava i pitku vodu
Terin Skalbejnija (Taryn Skalbania) profesionalno se bavi konjaništvom i suosnivačica je Koalicije Britanske Kolumbije za reformu šumarstva. Na aktivizam ju je navelo saznanje da drvne kompanije imaju dozvolu za sječu u području sliva lokalnih rijeka, što ugrožava zalihe pitke vode i uništava lokalne šumske staze, dok opštinske vlasti i zajednice nemaju “nikakvu kontrolu”.
Ova grupa građana je podnijela žalbu Odboru za šumarstvo nakon što su u 2017. godini blatni odroni u neposrednoj blizini krčevina na pet mjeseci zagadili vodu za piće.
“Rečeno nam je da eksploatacija šume definitivno ima negativan uticaj na pitku vodu, rekreativne staze, ceste i sedimentaciju, ali da je sve što rade legalno pošto nisu prekršili nijedan zakon. Tada smo odlučili da moramo promijeniti zakone na lokalnom nivou”, kaže T. Skalbejnija.
[…] T. Skalbejnija je već tri puta evakuisana iz svojeg doma, zajedno sa stokom. “Hoće li subvencionisana šumska industrija snositi troškove kolateralne štete?” pita ona. “Naše vlasti moraju iz temelja da promijene odnos prema šumama, našoj prvoj liniji odbrane protiv klizišta, poplava i klimatskih promjena… Ako kompanije nisu u stanju da se ponašaju odgovorno, treba promijeniti pravila.”
S globalnim zagrijavanjem – biće samo gore
Dok se pokrajina mukotrpno oporavlja, mnogi se pitaju šta će se tek dešavati s daljnjim rastom globalne temperature.
Ekolog Greg Acig (Utzig), stručnjak za klizišta i mapiranje terena, kaže da su poplave, požari i klizišta već više od tri decenije predmet rasprava, te da su ih izričito predvidjele klimatske studije koje su on i Holt objavili prije deset godina.
Šumski putevi, mostovi i odvodi nisu u stanju da podnesu oluju kakva je ove sedmice pogodila Britansku Kolumbiju, a ovogodišnji šumski požari stvorili su vodootporan sloj na zemljištu.
“Ništa od toga nije neočekivano; nažalost, radi se tek o početku”, kaže Acig.
Jens Viting (Wieting), član Sijera kluba Britanske Kolumbije zadužen za šumske i klimatske kampanje, smatra da nam ponestaje vremena da promijenimo stanje stvari.
“Degradirani krajolici lišeni vegetacije i povećanje globalne temperature za više od jednog stepena dovešće do porasta vlažnosti atmosfere za sedam posto”, kaže Viting.
“Toplinski talas proteklog ljeta i nedavne poplave na spektakularan način ukazuju na korjenite promjene naše životne sredine, a mi se i dalje ponašamo kao da se ništa ne dešava.” […]
Ako želimo sačuvati živote, neke planove ćemo morati otkazati ili drastično promijeniti, kaže Viting.
Piše: Judith Lavoie
IZVOR: The Narwhal
S engleskog preveo: M. Manojlović, Riječ i djelo