Osim klimatskih promjena, poljoprivrednim zemljištima diljem svijeta prijeti i nagli razvoj velegradova te nezaustavljivo širenje urbanih područja. Prema studiji koju je objavio PNAS, broj urbanih područja do 2030. godine će se utrostručiti u površini čime će ograničiti i potkopati broj velikih obradivih površina.
Više od polovice svjetskih obradivih površina (60%), navode znanstvenici, je predgrađe grada. To je zabrinjavajući postotak jer su u pravilu upravo prigradska poljoprivredna zemljišta duplo više produktivnija od drugih obradivih površina.
Urbana ekspanzija će do 2030. godine rezultirati gubitkom obradivih površina u rasponu od 1.8 do 2.4% sa značajnim regionalnim varijacijama. Čak 80% gubitka obradivih površina uzrokovanih širenjem gradova biti će zabilježeno u Africi i Aziji, dok će se globalno izgubiti 3-4% svjetske poljoprivredne proizvodnje.
Iz ovog razloga, upravljanje urbanom ekspanzijom ključan je čimbenik za osiguravanje održivih gospodarstava zemalja u razvoju. Još jedna velika briga je utjecaj koji će gubitak poljoprivrednog zemljišta imati na usjeve kao što su kukuruz, riža, soja i pšenica.
Mnoge od ovih kultura uzgajaju se u područjima koja će postati urbana područja. Upravo zbog urbanizacije u Nigeriji će u opasnosti biti 17% ukupne nacionalne proizvodnje riže i 12% ukupne nacionalne proizvodnje kukuruza. U Egiptu će urbana ekspanzija “pojesti” čak 40% usjeva riže preko 60% usjeva kukuruza. Gledano na razini kontinenta, znanstvenici procjenjuju kako će u Africi zbog urbane ekspanzije biti izgubljeno 26% usjeva pšenice.
croenergo