Šume krošnjama drveća utiču na postupno dospijevanje kiše na tlo, a korijenovim sistemima, naročito šumsko drveće, strukturira zemljište šume povećava njegovu poroznost i kapacitet za upijanje vode.
Autor: Impuls
Za šume se kaže da su pluća planete, proizvode kisik, upijaju ugljendioksid, štite od vjetrova.. Među brojnim ekološkim funkcijama šume svojim sklopom i građom povoljno utiču na vodni režim zemljišta, vodoizvorišta i vodotokova, sprečavaju eroziju zemljišta, čak i najopasnije vidove erozije kakve su pojave klizišta i odrona.
Prema podacima podaci Druge inventure šuma na velikim površinama (2006–2009), šume zauzimaju 56,7% površine teritorija Bosne i Hercegovine. Iako zbog velike količine padavina u kratkom roku šume ne mogu zaustaviti poplave, ali mogu ublažiti posljedice.
Kako šume ublažavaju poplave?1
Uticaj šuma na vodni režim ogleda se u većoj akumulaciji i stvaranju rezervi vode i njenom sporijem oticanju. U ovom pogledu posebnu ulogu ima listinac (šumska prostirka – lišće, iglice, grančice i sl.) koji ima visok kapacitet za vodu, predstavlja svojevrstan rezervoar vode. Količina vode koju može zadržati listinac znatno je veća od njegove težine. Ponašajući se kao sunđer, šumska prostirka znatno umanjuje površinsko oticanje vode.
U zavisnosti od vrste listinca različite su količine upijene vode. Tako npr. 1 m3 bukovog listinca upije 176 l, iglice smrče 248 l, a iglice bijelog bora 160 l (Pintarić, 2004). Istraživanjem u Švicarskoj je utvrđeno da „listinac hrasta može upiti količinu vode koja je devet puta veća od njegove težine; bukve osmerostruko; a bora peterostruko“.
Šume krošnjama drveća utiču na postupno dospijevanje kiše na tlo, a korijenovim sistemima, naročito šumsko drveće, strukturira zemljište šume povećava njegovu poroznost i kapacitet za upijanje vode. Uz ovo podzemne šupljine nastale odumiranjem korijenja, kao i radom brojnih vrsta pedofaune, povećavaju poroznost zemljišta. Zemljišta se odlikuju vrlo složenim sistemom poroznosti, koju čine makro i mikro pore. Veća poroznost zemljišta pod šumama utiče na to da šumska zemljišta mogu primiti veću količinu vode i da je njeno upijanje mnogo brže nego na poljoprivrednim površinama, čak i u odnosu na oranice.
Osim vezivanja vode u šumi upijanjem od listinca i tla, oborinska voda u šumi se veže i intercepcijom. U šumi sva količina oborina ne padne na zemljište, jedan dio se zadrži na krošnjama drveća, grmlja i prizemne flore, odakle ispari (intercepcija).
Ekološka katastrofa prijeti Kozari – Integralu odobrena gola sječa
Sječa šume nije samo problem materijalne prirode, već i sigurnosne i zdravstvene. Sječe se gdje se šta stigne, bez brige o starosti i važnosti šume za lokalni ekosistem. Stabla stara stotinama godina bespoštedno se sijeku. Neplanska sječa u proteklih 25 godina i nepošumljavanje, osiromašila je prirodu u BiH i bez pretjerivanjanja možemo reći da je počinjen ekocid.
Priredila: Jelena Jevđenić
(1) Šume regulator vodnog režima i zaštite zemljišta od erozije; Vladimir Beus; Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine