Jesu li hronična bol i glavobolja povezane s promjenom vremena ili je riječ o mitu? Znanost nudi neke odgovore, ali sve topliji svijet otvara i nova pitanja.
Piše: Matea Grgurinovic
Zdravlje ljudi neraskidivo je povezano sa zdravljem okoliša, a klimatska kriza ujedno je i zdravstvena kriza.
Ekstremne vremenske pojave – od toplinskih valova i suša do poplava i požara – postaju sve učestalije, intenzivnije i dugotrajnije. Posljedice tih promjena ne osjećamo samo kroz razrušenu infrastrukturu ili ekonomske gubitke, već i kroz vlastito tijelo.
Glavobolje, bolovi u zglobovima ili pogoršanje kroničnih tegoba, koje mnogi povezuju s “južinom” i naglim promjenama vremena, mogli bi postajati sve češći i izraženiji problem.
Klimatska kriza kao zdravstvena kriza
Utjecaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje je višeslojan. Ekstremne vrućine odnose sve više života, a požari i zagađenje zraka kobni su za osobe s bolestima dišnog sustava. Klimatske promjene povezane su i sa sve češćim te intenzivnijim epidemijama. Primjerice, ekstremne poplave pogoduju širenju bolesti koje se prenose vodom, poput kolere.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da će između 2030. i 2050. godine klimatske promjene uzrokovati do 250 000 dodatnih smrti godišnje, bilo zbog pothranjenosti, malarije, proljeva ili toplinskog stresa.
Zagađenje zraka je, navodi SZO, već sad odgovorno za oko 6,7 milijuna smrti godišnje te je povezano s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i neuroloških oboljenja, uključujući demenciju.
Na zdravlje utječu i sve češće vremenske nepogode, traume koje ljudi proživljavaju tijekom i nakon katastrofa, a tu je “klimatska anksioznost”, koja se definira kao kronični strah od propasti okoline i manifestira u rasponu od blagog stresa do kliničkih poremećaja poput depresije, tjeskobe, posttraumatskog stresnog poremećaja te strategija suočavanja kao što je zlouporaba supstanci.
“Južina” se navodi kao čest uzrok glavobolja, promjena raspoloženja, pa i depresije. Dio znanstvenika takva stanja povezuje s klimatskim promjenama. Točnije, veliki broj kroničnih bolesnika ističu kako im klimatske promjene, tj. česte promjene vremena, utječu na zdravstveno stanje.
Tko je najranjiviji u svijetu ekstrema?
Na Klimatskom portalu već smo pisali o tome kako klimatske promjene nerazmjerno pogađaju osobe s invaliditetom i kroničnim zdravstvenim poteškoćama. Upravo su te skupine često najizloženije klimatskim rizicima, a najmanje uključene u planiranje i provedbu mjera za borbu protiv klimatskim promjenama. Ne samo da su u većem riziku od posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta, već su u većem riziku i zbog društvenih, socijalnih i ekonomskih zapreka koje s njima dolaze.
Osobe s kroničnim bolestima izložene su dodatnim rizicima. Dijabetičari su, primjerice, posebno osjetljivi na toplinske valove, dok se reumatičari često žale na pogoršanje simptoma tijekom vremenskih promjena. Neki lijekovi koji se koriste za liječenje mentalnih poremećaja ili kardiovaskularnih bolesti mogu dodatno povećati osjetljivost na visoke temperature.
Globalno zatopljenje donosi više toplinskih valova i atmosferu koja zadržava više vlage, savršeno “pogonsko gorivo” za oluje. Ti termodinamički procesi imaju posljedice ne samo za okoliš, već i za ljudsko zdravlje – uključujući i razinu boli koju ljudi osjećaju.
Vrijeme, tlak i bol: što znamo, a što još ne
Iako je povezanost klimatskih promjena s određenim zdravstvenim ishodima dobro dokumentirana, veza između kronične boli i klimatskih promjena zasad je znanstveno slabije istražena. Postoje studije koje se bave odnosom između vremenskih uvjeta i boli, no izravna veza s dugoročnim klimatskim promjenama još nije jasno utvrđena.
Jedan od razloga je i manjak interdisciplinarnih istraživanja. Rijetko se događa da atmosferski znanstvenici, epidemiolozi i kliničari zajednički proučavaju kako promjene tlaka, vlažnosti, temperature i padalina utječu na ljudsku bol.
Unatoč tome, i pacijenti i liječnici sve su svjesniji moguće povezanosti vremena i pogoršanja kroničnih simptoma.
Ortopedska kirurginja i profesorica na Medicinskom centru Sveučilišta u Chicagu Sara Wallace za portal Inside Climate News je izjavila da se njezini pacijenti sve češće žale na utjecaj vlažnog, kišovitog i hladnog vremena na bolove u zglobovima.
“Ono što mogu reći, barem anegdotalno, jest da se pacijenti, a posebno oni s artritisom, često žale da im promjena vremena, primjerice najava kiša ili snijeg, pogoršava bol”, kazala je Wallace.
Prema njezinim riječima, kiša i olujno vrijeme povezani su s padom atmosferskog tlaka, a taj pad može dovesti do širenja, odnosno oticanja tkiva oko zglobova, što kod nekih ljudi pojačava osjećaj boli. Dodatno, Inside Climate News navodi da je osteoartritis, degenerativna bolest zglobova koju karakterizira propadanje zglobne hrskavice, jedan je od najčešćih uzroka kronične boli kod starije populacije.
Ograničenja istraživanja i potreba za boljim podacima
Istraživanje provedeno 2007. godine u Sjedinjenim Američkim Državama pokazalo je da su stariji pacijenti bili osjetljiviji na bol pri porastu atmosferskog tlaka. Drugo istraživanje, provedeno 2015. godine u sjevernoj Europe, pokazalo je da stariji pacijenti osjećaju veću bol u hladnim i vlažnijim uvjetima, dok atmosferski tlak nije imao značajan utjecaj.
Reumatolog i profesor na Medicinskom fakultetu Chan Sveučilišta Massachusetts Timothy McAlindon, koji je sudjelovao u velikim američkim studijama, u razgovoru za Inside Climate News upozorava da se iz postojećih istraživanja ne mogu izvući čvrsti zaključci o povezanosti tlaka i boli.
Jedan od ključnih problema jest taj što se u mnogim istraživanjima proučava subjektivna percepcija boli. Ljudi imaju različita očekivanja, uvjerenja i iskustva povezana s boli, a percepcija znatno varira od osobe do osobe, što otežava mjerenje i usporedbu rezultata.
Uz to, istraživanja ovakvog tipa trebala bi biti interdisciplinarna te uključivati i atmosferske znanstvenike. Stručnjaci, naime, ističu da mnoge studije tretiraju vrijeme kao statičnu pojavu tijekom dana, zanemarujući brze promjene tlaka, vlažnosti i temperature i njihov potencijalni utjecaj na osjećaj boli.
Zagađenje, toplina i reumatske bolesti
U znanstvenom članku o kroničnim bolestima, društvenim nejednakostima i klimatskoj krizi, koji je objavljen lani, reumatologinja Mrinalini Dey ističe da se pojavljuje sve više dokaza o povezanosti zagađenja zraka s povećanim rizikom od razvoja reumatoidnog artritisa i gihta. Također, piše da su visoke temperature i toplinski valovi povezani i s većom vjerojatnošću ponovnih hospitalizacija osoba s reumatskim bolestima, i to zbog dehidracije, infekcija i drugih komplikacija.
Dey upozorava da klimatske promjene mogu utjecati i na rijetke bolesti, iako ta povezanost često nije odmah očita. Posebno su ranjive starije osobe, djeca te radnici koji veći dio vremena provode na otvorenom.
Između iskustva i znanosti
Iako je vezu između promjena vremena i kronične boli teško znanstveno dokazati, među pacijentima, liječnicima i istraživačima postoji suglasnost da vrijeme ima određeni utjecaj na razinu boli. Upravo zato važno je nastaviti interdisciplinarna istraživanja koja će bolje povezati klimatske podatke i zdravstvene ishode.
Drugim riječima, sljedeći put kada glavobolju ili bol u zglobovima pripišete “južini” ili nagloj promjeni vremena, na dobrom ste tragu, iako znanost još uvijek nema sve odgovore.
Izvor: Klimatski portal