Izgradnja mini hidrocentrala u BiH je postala kao privatni biznis dostupan skoro svakom. Tako za mini hidrocentrale snage do 250 kW nije potrebna koncesija, potrebno je samo da investitor ima riješene imovinsko pravne odnose, znači da je vlasnik zemljišta na kome gradi, te da dobije sve potrebne dozvole. Ovaj primjer je očit na prostoru Janjskih otoka gdje je pitanje oko izgradnje mHE opet aktuelno. Skoro svako ko ima privatni posjed na pomenutom području, ima u planu da gradi mHE.
Trend brze izgradnje mini hidrocentrala širi se abnormalnom brzinom Bosnom i Hercegovinom posljednjih godina. Čini se da ako se nastavi ovim tempom ni jedna rijeka u BiH neće biti bez mHE, a ne preza se ni od izgradnje na mjestima visoke prirodne vrijednosti koja su, ili tek trebaju da budu pod zaštitom države. Rijekae Janj sa kanjonom rijeke Janj i Janjskim otokama su prema Prostornom planu RS predviđeni kao zaštićeni pejzaži Republike Srpske, a po najavama vlasti kanjon rijeke Janj zajedno sa kanjonom rijeke Plive trebalo bi da uđe pod zaštitu UNESCO-a.
Zoning plan “Janjske otoke”
U aprilu ove godine mediji su prenijeli vijest da je Centar za svjetsku baštinu Uneska uvrstio rezervat prašume Janj na teritoriji opštine Šipovo na tentativnu listu BiH, što je prvi korak u procesu nominacije prirodnog dobra za Listu svjetske prirodne baštine. -Ministarstvo će pripremiti nominacioni dokument za uvrštavanje prašume Janj na Listu svjetske prirodne baštine, o čemu konačnu odluku donosi Unesko. Ukoliko Unesko da potvrdan odgovor, prašuma Janj će dobiti laskavu titulu svjetskog prirodnog dobra čime se otvaraju mogućnosti za promociju turizma i prirodnog bogatstva Srpske, kao i za naučna istraživanja, jer prašuma Janj predstavlja netaknuti prirodni rezervat zbog čega je i pogodna za istraživanja.- saopšteno je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Međutim, na sajtu Državne komisije za saradnju sa UNESCO-m nema podataka o Prašumi Janj ni na tentativnoj listi dobara. Početkom 2019. godine, Zoning plan za područje Janjskih otoka je usvojen od strane poslanika Narodne skupštine Republike Srpske bez ijednog glasa protiv. Usvajanjem ovog plana reagovala je organizacija Centar za životnu sredinu iz Banjaluke poručujući da Zoning plan “Janjske otoke” ima za cilj legalizaciju male hidroelektrane Šipovo. “Cilj izrade Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” zapravo je legitimizacija i legalizacija izgradnje male hidroelektrane “Šipovo” na šta navodi i činjenica da je investitor ovog projekta finansirao izradu Zoning plana i Strateške procjene tog plana na životnu sredinu. Izrada i usvajanje ovog Zoning plana kao sprovedbenog dokumenta nije u saglasnosti sa važećim Prostornim planom RS, a koji područje rijeka Janj i Plive, kao i Janjskih otoka prepoznaje kao prostor predviđen za zaštitu prirodnih vrijednosti na kojem se ne smiju graditi hidroenergetski objekti. Smatramo da se u skladu sa Prostornim planom RS, a u cilju zaštite prirodnih vrijednosti trebalo voditi smjernicama iz Zakona o zaštiti prirode, odnosno propisanim procedurama za uspostavljanje zaštićenog prirodnog dobra”, poručuju iz Centra za životnu sredinu. Brojni mještani Šipova poručili su da nisu za izgradnju mini hidroelektrane jer tvrde da bi to moglo da naruši prirodnu sredinu u tom području. Sudbina Janjskih otoka za sada je nepoznata. Međutim, Zoning plan “Janjske otoke” nije usvojen tek tako i za očekivati je da u skorijoj budućnosti krenu radovi za izgradnju hidroelektrane.
Bogatstva Janjske visoravni
Janjske otoke su jedinstveni prirodni fenomen, ispresijecan brojnim rukavcima, i broji nekoliko slapova i dva vodopada. Rijeka Janj, na mjestu Janjskih otoka, se razlila kroz šumu u mnogobroje potoke, brzake, male vodopade koji se nakon nekoliko kilometara spajaju. Zbog očuvanosti prirode i raznovrsnog staništa Janjske otoke su veoma bogate biljnim i životinjskim svijetom, na ovom prostoru se nalazi velik broj šuma, a rijeka je izuzetno bogata ribom. Takođe, na području Janjskih otoka se nalazi jedan od najvećih diverziteta mahovine u BiH. Smatra se da broji preko četrdest vrsta ovih biljaka. Još jedan od prirodnih bogatstava ove regije je prašuma Janj, koja je uz prašume Perućica i Lom jedna od najpoznatijih na prostoru Bosne i Hercegovine. Na lokaciji Janjskih otoka održava se muzički festival Z. E. T. fest (Z.abave E.kologije i T.urizma ) koji je izuzetno atraktivan za razvoj turizma. Na sajtu Turističke organizacije Republike Srpske Prašuma Janj i Janjske otoke su uvrštene u ponudu eko turizma. Četiri kilometra od izvora rijeke Janj, nalaze se Janjske otoke, najpoznatije i najatraktivnije izletište u Šipovu. Ovo mjesto je pravo čudo prirode kraškog svijeta koje podsjeća na niz renesansnih parkova, sa bujnim zelenilom, kaskadama, potocima i malim vodopadima. Stručne analize su pokazale da male hidroelektrane ne donose korist za društvo, nego samo za pojedince, male hidroelektrane predstavljaju proporcionalno istu prijetnju za male rijeke kao velike hidroelektrane za velike rijeke. Stav ekologa je jasan; potrebno je više ulagati u energetsku efikasnost, koja može da donese ogromne uštede i smanji potrebu za novom energijom. Otvaranjem prostora za investiranje u stvarne obnovljive izvore, što se odnosi na sunčevu energiju i energiju vjetra, donijelo bi daleko veće koristi lokalnim zajednicama i državi u cjelini.
Autor: Jelena Jevđenić