Foto: Impuls
Čak i dok su se dramatične katastrofe povezane s vodom, poput poplava i oluja, pojačale u nekim dijelovima svijeta, više od tri četvrtine kopna na Zemlji postalo je trajno isušeno u posljednjim decenijama, upozorili su danas naučnici UN-a u novoj analizi.
Otprilike 77,6% Zemljinog kopna iskusilo je sušnije uslove tokom tri decenije koja su prethodila 2020. u usporedbi s prethodnim 30-godišnjim razdobljem, prema značajnom izvještaju UN-ove Konvencije o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD).
Tokom istog razdoblja, sušna su se područja proširila za oko 4,3 miliona km2 – područje gotovo za trećinu veće od Indije, sedme najveće zemlje na svijetu – i sada pokrivaju 40,6% cjelokupnog kopna na Zemlji (bez Antarktika).
U posljednjim decenijama oko 7,6% globalnog zemljišta – područje veće od Kanade – gurnuto je preko pragova isušenosti (tj. iz nesušnih područja u suha područja ili iz manje sušnih klasa u više sušne klase).
Većina tih područja prešla je iz vlažnih krajolika u suha područja, s strašnim implikacijama na poljoprivredu, ekosisteme i ljude koji tamo žive.
Istraživanje upozorava da će, ako svijet ne uspije obuzdati emisije stakleničkih plinova, još 3% svjetskih vlažnih područja postati suha područja do kraja ovog vijeka.
Foto: Unsplash
U scenarijima visokih emisija stakleničkih plinova, predviđa se širenje sušnih područja na srednjem zapadu Sjedinjenih Država, središnjem Meksiku, sjevernoj Venezueli, sjeveroistočnom Brazilu, jugoistočnoj Argentini, cijeloj mediteranskoj regiji, obali Crnog mora, velikim dijelovima južne Afrike i južna Australija.
Žarišne tačke isušivanja
Područja koja su posebno teško pogođena trendom sušenja uključuju gotovo cijelu Evropu (95,9% kopna), dijelove zapadnih Sjedinjenih Država, Brazil, dijelove Azije i središnju Afriku.
Dijelovi zapadnih Sjedinjenih Država i Brazila: značajni trendovi isušivanja, s nestašicom vode i šumskim požarima koji postaju trajna opasnost.
Mediteran i južna Evropa: Nekad smatrana poljoprivrednom žitnicom, ova područja se suočavaju s oštrom budućnošću kako se polusušni uslovi šire.
Središnja Afrika i dijelovi Azije: Biološki megaraznolika područja doživljavaju degradaciju ekosistema i dezertifikaciju, ugrožavajući bezbrojne vrste.
Nasuprot tome, manje od četvrtine kopna planete (22,4%) iskusilo je vlažnije uslove, s područjima u središnjim Sjedinjenim Državama, atlantskoj obali Angole i dijelovima jugoistočne Azije koji pokazuju određeni dobitak u vlazi.
Sveobuhvatni trend je, međutim, jasan: sušna područja se šire.
Izvještaj navodi Južni Sudan i Tanzaniju kao zemlje s najvećim postotkom zemljišta koje prelazi u suha područja, a Kinu kao zemlju s najvećim ukupnim prelaskom područja iz ne-suhih u suha područja.
Za 2,3 milijarde ljudi – više od 25% svjetske populacije – koji žive u sve većim sušnim područjima, ova nova normala zahtijeva trajna, prilagodljiva rješenja. Degradacija zemljišta povezana s aridnošću, poznata kao dezertifikacija, predstavlja strašnu prijetnju dobrobiti ljudi i ekološkoj stabilnosti.
Razarajući uticaj suše
Učinci rastuće suše su kaskadni i višestruki, dotičući se gotovo svakog aspekta života i društva, kaže se u izvještaju.
Jedna petina cjelokupnog kopna mogla bi doživjeti nagle promjene ekosistema zbog rastuće suše do kraja vijeka, uzrokujući dramatične promjene (kao što su šume koje postaju travnjaci i druge promjene) i dovesti do izumiranja mnogih svjetskih biljaka i životinja.
Sušnost se smatra najvećim pojedinačnim pokretačem degradacije poljoprivrednih sistema, koji utiče na 40% obradivih površina na Zemlji.
Sve veća suša okrivljena je za pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 12% zabilježen u afričkim zemljama između 1990.-2015.
Predviđa se da će više od dvije trećine cjelokupnog kopna na planeti (isključujući Grenland i Antarktiku) skladištiti manje vode do kraja vijeka, ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti čak i skromno.
Rastuća suša na Bliskom istoku povezana je s češćim i većim pješčanim olujama u regiji.
Očekuje se da će sve veća suša igrati ulogu u većim i intenzivnijim šumskim požarima u budućnosti promijenjenoj klimom – ne samo zbog uticaja na odumiranje drveća u polusušnim šumama i posljedične sve veće dostupnosti suhe biomase za spaljivanje.
Uticaji rastuće suše na siromaštvo, nedostatak vode, degradaciju zemljišta i nedovoljnu proizvodnju hrane povezani su s povećanjem stopa bolesti i smrti na globalnom nivou — najviše među djecom i ženama.
Rastuća suša ima ključnu ulogu u sve većoj ljudskoj migraciji širom svijeta—posebno u hiper-sušnim i sušnim područjima južne Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike i južne Azije.
Preporuke
Izveštaj nudi sveobuhvatnu mapu puta za borbu protiv suše, naglašavajući i ublažavanje i prilagođavanje. Ojačati praćenje suše, poboljšati praksu korišćenja zemljišta, investirati u učinkovitost vode, izgraditi otpornost u ranjivim zajednicama, razviti međunarodne okvire i suradnju, navodi se u studiji.
Impuls