 izvijestila je u subotu da je više polovine vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo, te upozorava kako je to signal propadanja Sredozemnog mora.){kind=link}
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) izvijestila je u subotu da je više polovine vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo, te upozorava kako je to signal propadanja Sredozemnog mora.
„Više od polovice vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo je, a gotovo trećina njih lovi se do razine izumiranja. Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom“, stoji u izvještaju WWF-a objavljenom uoči Dana svjesnosti o morskim psima, 14. jula.
Novi izvještaj WWF-a „Morski psi u krizi: Poziv na akciju za Mediteran“ pokazuje da su neodrživ, te ponekad nezakonit ribolov, doveli u opasnost opstanak morskih pasa i raža u cijeloj regiji.
Nedostatak upravljanja i provedbe, loše vođena tržišta te nedostatak podataka i znanja, situaciju čine još gorom, ocjenjuje ta organizacija.
Neodgovorna ribolovna praksa
Voditelj morskog programa u WWF Adria Danijel Kanski upozorio je da zbog neodgovornih ribolovnih praksi morskim psima Mediterana prijeti izumiranje.
„Njihov nagli pad je najozbiljniji signal stanja našeg mora i rezultat je neodgovornih ribolovnih praksi, za što su odgovorne sve zemlje. Morski psi su bili dio našeg mora i kulture hiljadama godina. Ukoliko želimo osigurati njihovo postojanje u budućnosti, trebamo djelovati jako brzo“, rekao je Kanski.
U izvještaju je navedeno da je prelov najveća prijetnja mediteranskim morskim psima i ražama, na što utječu sve vrste ribolova, te da dvije mediteranske zemlje prednjače po ulovu morskih pasa – Libija sa 4.260 tona i Tunis sa oko 4.161 tona.
Ove zemlje izvještavaju oko tri puta više od Italije (1.347 tona) i Egipta (1.141 tona). Neke se vrste ciljano love, te za njih postoji tržište, dok je veći dio uhvaćen kao prilov (neželjeni ulov) i bačen natrag u more kako bi uginuo.
Navodi se da su goleme količine ulovljene plutajućim mrežama koje su ilegalne, a kritično ugrožene velike bijele morske psine love se i plivaricama.
Osim ribolova, druge prijetnje sve više pogoršavaju ukupno stanje morskih pasa na Mediteranu.
Kobni plastični otpad
Među njima je, upozorava se, plastični otpad kojim se morski psi hrane zamijenjujući ga za hranu ili se pak u njega zapliću, što može uzrokovati smrt.
Nadalje, kako se navodi, problem predstavljaju i prijevare – DNK testiranje pokazalo je da mnogi potrošači koji misle da jedu mediteransku sabljarku, zapravo jedu ilegalno meso morskog psa. To ima i zdravstvene rizike za potrošače, zbog razine žive koja je daleko iznad sigurnih zakonskih ograničenja u nekim vrstama morskih pasa.
Morski psi su posebno ranjive životinje i bore se za svoj oporavak. Sporo rastu, kasno sazrijevaju i nakon dugog razdoblja skotnosti daju malo mladih, što znači da prekomjerni ribolov može uništiti zalihe koje se onda ne mogu regenerirati.
To je nešto što se događa širom Mediterana i predstavlja veliki problem, ocjenjuje WWF.
WWF ističe niz rješenja koja ribari i tijela koja upravljaju ribarstvom trebaju uzeti u obzir, od izbjegavanja kritičnih staništa morskih pasa i raža (kao što su mrjestilišta) do korištenja prilagođene opreme kako bi se izbjegao prilov.
Po izvještaju WWF-a, 20 vrsta morskih pasa i raža kritično su ugrožene, a među njima se nalaze i velika bijela psina, modrulj, atlantska psina, dugonosa psina (mako), sve tri vrste sklatova te endemska malteška raža.
(Agencije)