Foto: Jelena Jevđenić
Insekti su u nevolji. Širom svijeta, naučnici izvještavaju o katastrofalnom padu njihovog broja, čak i u rezervatima prirode koji su uglavnom zaštićeni od ljudskog dodira. Takođe počinjemo da vidimo ogromne padove u populacijama drugih životinja – poput ptica – koje zavise od insekata kao hrane.
Mnogi pokretači tih padova su strukturni i zahtijevaju snažnu akciju vlada da bi se preokrenule promjene. Ali postoje jasni, jednostavni koraci koje svako može preduzeti da podrži svijet insekata. Za vrste pod takvim pritiskom, svaki predah je važan, i možemo stvoriti utočišta za insekte u svijetu koji je sve više negostoljubiv prema njihovom opstanku. Stvaranjem boljih staništa za insekte, možete i vi ubrati plodove: bujne bašte, više ptica pjevačica i zdraviju mrežu života, piše Guardian.
U nastvku pročitajte nekoliko, ostvarivih, naučno potkrepljenih akcija koje možete preduzeti danas – kod kuće, u bašti ili napolju u gradu.
Ugasite svjetla
Svi su vidjeli moljce kako kruže oko sijalice noću. Ali ako to svjetlo ostane upaljeno, istraživači procjenjuju da će trećina insekata zarobljenih u njegovoj orbiti uginuti prije jutra. Svjetlosno zagađenje je veliki pokretač smanjenja broja insekata: mijenja ponašanje insekata i čak može učiniti lišće pretvrdim za njihovu ishranu. Možete pomoći tako što ćete isključiti spoljna svjetla ili ih staviti na senzor i zasjeniti prozore kako ne bi sijali u noć. Takođe možete zamoliti lokalnu samoupravu da razmotri gašenje nekih uličnih svjetala barem na dio noći, posebno u parkovima i rezervatima prirode – potez za koji su studije pokazale da koristi insektima i štedi novac samoupravama.
Sadite domaće biljke
Jedna od najboljih stvari koju možete učiniti za insekte jeste gajenje domaćih biljaka, kaže profesor Daglas Talami, entomolog sa Univerziteta u Delaveru. Lokalni insekti su evoluirali zajedno sa lokalnim biljkama i prilagodili se specifičnim oblicima cvjetova ili teksturama listova – mnoge pčele, na primjer, posjećivaće samo jednu vrstu cvijeta, čak i ako u blizini rastu i drugi. Uvezene ukrasne vrste i strane biljke često ne služe kao hrana ili sklonište za lokalne vrste – sadnjom domaćih biljaka možete pomoći insektima da dobiju hranu koja im je potrebna.
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Počnite sa kompostiranjem
Čak i u najhladnijim zimskim danima, gomile komposta pružaju toplo, bezbjedno stanište za napredovanje insekata. Vremenom, kompost takođe poboljšava strukturu i plodnost zemljišta, obezbjeđujući hranu i stanište za druge baštenske insekte.
Osigurajte pristup vodi
Kako se klima zagrijeva, suše se pojačavaju – i insekti se bore da prežive suve uslove. Obezbjeđivanje izvora vode u vidu lavora, bare, jezerca ili činije može pomoći. Imajte na umu da pčele ne mogu da plivaju, tako da će dubljim izvorima vode biti potreban ili čist rub za piće ili „ostrva“: prema Univerzitetu u Kaliforniji, plutajući čepovi ili gomile kamenja mogu funkcionisati. Istraživanja su takođe pokazala da pčele dobijaju važne hranljive materije iz „prljave“ vode, gdje se lišće ili alge raspadaju, pa ne održavajte svoje pčelinje bazene besprjekornim.
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Ostavite lišće
Kada drveće opadne, oduprite se želji da ga skupljate lišće: otpalo lišće je ključno stanište. Istraživači su otkrili da grabuljanje lišća smanjuje broj moljaca i leptira za 45%, buba za 24%, a pauka do 67%. Uštedite sebi muke i pustite lišće da leži.
Postavite saksiju na prozoru ili balkonsku baštu
Stvaranje hrane za insekte može se desiti u bilo kojoj razmjeri: prostrana livada, mali balkon ili čak saksija na jednom prozoru. Ako imate balkon, možete napraviti baštu oprašivača u potpunosti u saksijama. Ako uopšte nemate spoljašnji prostor, čak i saksije na prozoru ili kutije sa cvjetnim autohtonim biljkama mogu pružiti dragocjeno mjesto za oprašivače koji lete.
Pažljivo koristite antibiotike i druge lijekove
Većina ljudi nije svjesna veze između ljekarskih recepata i života insekata. Ali prekomjerna upotreba antibiotika i drugih lijekova rangirana je među pet najvećih prijetnji oprašivačima. Najjasnije veze sa štetom su od poljoprivrednih antibiotika, prskanih po poljima. Ali lijekovi za ljudsku upotrebu – čije ogromne količine ulaze u ekosisteme kroz vodene puteve – takođe utiču na mnoge vrste i sve više zabrinjavaju ekologe. Niko ne bi trebalo da prestane da uzima neophodne lijekove, ali treba ih koristiti samo prema uputstvu i pravilno ih odlagati kada im istekne rok trajanja – nemojte ih samo bacati u toalet.
Foto: Impuls
Pratite sistem 3 x 3 x 3
Ako sadite biljke za oprašivače, znanje odakle početi može biti zastrašujuće. Mnogi baštovani koji vole prirodu zagovaraju metod 3 x 3 x 3: izaberite tri autohtone vrste biljaka koje cvjetaju u svakoj vegetacionoj sezoni – proljeće, ljeto i jesen – i posadite ih svaku. Na ovaj način insektima obezbjeđujete hranu i stanište tokom cijele godine. Vodič za početnike je na ovom linku.
Preskočite košenje ili manje kosite
Kampanja „Ne kosi travu u maju“ jedna je od najuspješnijih skorašnjih ekoloških kampanja u Velikoj Britaniji, čiji je cilj da obezbijedi više staništa za pčele, leptire i druge beskičmenjake tokom ključnog dijela njihovog životnog ciklusa kada izlaze iz hladne, teške zime. Ali ne mora biti samo maj. Dozvoljavanje travama da neprekidno rastu, posebno tamo gdje buja autohtono divlje cvijeće, može biti veliki podsticaj za insekte. Možete i jednu stranu ili ejdan dio dvorišta ostaviti nepokošeno.
Foto: Impuls
Pustite da stvari trunu
Smrt i raspad su dio životnog ciklusa ekosistema, obezbjeđujući vitalnu hranu i domove za insekte i dodajući hranljive materije zemljištu. Mrtvo drveće, pale grane i trupci – čak i mali mrtvi sisari – svi pružaju važnu hranu za beskičmenjake. Njihovim uklanjanjem eliminišemo staništa i hranljive materije.
Ručno plijevite baštu
Herbicidi i pesticidi su jedna od najznačajnijih prijetnji životu insekata. Glifosat, jedan od najčešćih herbicida na svijetu, ima značajan uticaj na insekte, oštećujući njihov imuni sistem. Izbjegavajte prskanje neželjenih biljaka hemikalijama i umjesto toga plijevite ručno – postoje i istraživanja koja ukazuju da je provođenje vremena u baštovanstvu povezano sa boljim fizičkim i psihološkim zdravljem.
Stvorite hlad
Insekti su posebno osjetljivi na promjene temperature, koje djeluju kao okidač za faze njihovog životnog ciklusa. Ali kako globalno zagrijevanje remeti prethodno predvidljive vremenske obrasce, ovi procesi su sve više neusklađeni. Stvaranje hlada – posebno kada su temperature abnormalno visoke – pruža sklonište i odmor insektima.
Izaberite odjeću bez poliestera
„Sićušne čestice plastike su svuda i mogu smanjiti zdravlje i životni vijek oprašivača“, otkrio je novi izvještaj o prijetnjama globalnim oprašivačima – rangirajući mikroplastiku kao drugu najznačajniju prijetnju insektima. Sve tkanine od poliestera, najlona, spandeksa i akrila su plastične i otpuštaju milione fragmenata dok se peru i nose – jedno pranje veša koje sadrži poliester može da otpusti 700.000 mikroplastičnih vlakana. Prirodna vlakna, poput vune, svile i lana, ne otpuštaju nikakva vlakna (pamuk takođe ne otpušta mikroplastiku, ali je odgovoran za oko 4% do 10% svjetske upotrebe pesticida i insekticida – možete se odlučiti za organski pamuk, koji ne koristi sintetičke pesticide).
Smanjite upotrebu plastike
Slično tome, smanjenje upotrebe sve plastike – kesa, ambalaže, flaša, igračaka – pomoći će u smanjenju mikroplastike koju ispuštate u svijet.
Zaštitite sove i šišmiše
Iako su često skriveni od pogleda, šišmiši i neke vrste sova hrane se insektima tokom proljeća, ljeta i rane jeseni i igraju ključnu ulogu u regulisanju njihovih populacija. Tamo gdje sove i šišmiši nestaju, poljoprivrednici imaju tendenciju da povećaju upotrebu insekticida: studija prošle godine je otkrila da kada je lokalna populacija šišmiša umrla, poljoprivrednici su dramatično povećali upotrebu hemijskih pesticida.