HE Ulog; Foto: Dejan Rakita
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke danas je u Banjaluci održao press konferenciju povodom zahtjeva kompanije EFT za novu ekološku dozvolu za hidroelektranu Ulog na rijeci Neretvi. Iz ove organizacije navode da HE Ulog nije poštovala aktuelnu ekološku dozvolu što je dovelo i do pomora ribe. Ove tvrdnje su potkrijepili i evropski naučnici koji su prezentovali rezultate istraživanja.
Piše: Jelena Jevđenić
“Po pitanju postupka obnove ekološke dozvole mi smo bili u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i tražili smo da se u narednom periodu što više pokuša smanjiti uticaj hidroelektrane Ulog na ekosistem rijeke Neretve, koja je visoko vrijedno prirodno područje”, navela je ovo Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.
Ivanić podsjeća da su iz ove organizacije godinama ukazivali na problematiku izgradnje ovakvog jednog projekta na tom netaknutom dijelu gornjeg toke Neretve.
“Nažalost hidroelektrana je izgrađena i sada sve što možemo učiniti je da ublažimo njene uticaje na rijeku”, dodala je ona.
Gornji tok rijeke Neretve, iznad hidroelektrane Ulog, planiran je kao zaštićeno područje.
Centar za životnu sredinu je 2021. godine pokrenuo proces zaštite. Uradili su niz istraživanja tog područja i pomogli da se uradi elaborat zaštite koji je dostupan i resornom ministarstvu.
“Čekamo da ministarstvo pokrene postupak i zahtijevamo od ministarstva da što hitnije pokrene proglašenje zaštite gornjeg toke rijeke Neretve kako bi se spriječila izgradnja još sedam malih hidroelektrana koje su planirane na tom području”, naglasila je Ivanić.
Ulrich Eichelmann, Jelena Ivanić i Gabriel Singer; Foto: Impuls
Gabriel Singer, profesor Univerziteta u Insbruku, predstavio je istraživanje koje je radio nakon pomora ribe u Neretvi nizvodno od hidroelektrane, u septembru prošle godine.
Rezultati su pokazali da je hidroelektrana uzork ovog incidenta.
Zbog zadržavanja vode, stvara se akumulaciono jezero u čijim dubinama se taloži voda. Tu dolazi do različitih temperatura u različitim nivoima vode, a u nekim dijelovima je izuzetno siromašna kiseonikom. Kada se takva voda ispusti iz jezera kroz HE Ulog, ubije živi svijet nizvodno.
“Uzeli smo uzorke na pet lokacija i radili smo mjerenja kiseonika i temperature. Na vrhu je viša temperatura, a u donjim slojevima je temperatura dosta niža. To znači da je na vrhu dosta više kiseonika, dok u skroz donjem sloju na dnu akumulacije kiseonika ima u jako malim količinama”, objasnio je on.
Ta voda siromašna kiseonikom se ispušta iz hidroelektrane kada je najpogodnije za proizvodnju energije. Dalje tokom od tri do četiri kilometra, rijeci treba da se oporavi. U tom periodu i u tom dijelu rijeke dolazi do ugibanja ribe.
Singer je još tokom Sedmice nauke na Neretvi 2023. godine, za Impuls upozorio da će HE Ulog najvjerovatnije koristiti takozvanu „hydropeaking” praksu, što je ispuštanje vodenih impulsa za povećanje proizvodnje hidroelektrične energije na branama hidroelektrana, kako bi se zadovoljila najveća dnevna potražnja za električnom energijom.
To se trenutno dešava na Neretvi, jer po dozvolama i izgradnji, HE Ulog je protočna elektrana, koja bi trebalo da radi po principu slobodnog protoka vode. Međutim, istraživanja su pokazala da radi mimo dozvola, to jeste, po vršnom principu rada, gdje zadržava vodu i pušta je po potrebi proizvodnje. Upravo te prakse i dovode do pomora ribe i drugog živog svijeta u Neretvi.
Foto: Impuls
Pomor ribe u Neretvi desio se 12. septembra prošle godine, a iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je tada javljeno da je Republička uprava za inspekcijske poslove izašla na teren i da je utvrdila da nema konkretne dokaze da je razlog pomora u vezi sa radom HE “Ulog”.
“Ovi podaci pokazuju da je zadržavanje i ispuštanje vode, odnosno hydropeaking praksa, uzrok jer prirodno nisu mogući ovakvi nagli skokovi nivoa vode”, naveo je Singer i dodao da se nada da će neko htjeti da istraži ovo što su on i njegov tim istražili.
Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu je rekao da postoji obaveza da se utvrdi uzrok incidenta. Inspekcija mora da obavijesti nadležno tužilaštvo, a tužilaštvo može i mora da angažuje vještake i na osnovu eventualno novih naučnih modela, može da se dođe do zaključka da je vjerovatno uzrok upravo vršni rad elektrane koja radi mimo ekološke dozvole.
Ulrich Eichelmann, predsjednik organizacije Riverwatch iz Austrije, i jedan od pokretača kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope, rekao je da je evidentno je da zbog rada hidroelektrane došlo do pomora ribe i da se ovakvi incidenti mogu desiti ponovno ukoliko se nešto hitno ne preduzme. On je naveo primjer albanske rijeke Vjose, na kojoj je bila predviđena izgradnja desetina hidroelektrana, a sada je zaštićena.
“Rijeka Vjosa u Albaniji je odbranjena, a bio je plan za izgradnju 42 hidroelektrane. Mi smo kroz razgovore i razne vrste pritisaka uspjeli sve te hidroelektrane da zaustavimo i da rijeka Vjosa bude proglašena nacionalnim parkom. Pozivam vas da se uključite što hitnije, poduzmete sve moguće mjere za zaštitu vaših rijeka, a mi smo tu da pružimo svu moguću podršku sa naše strane kako bi zajedno bili što djelotvorniji”, dodao je Eichelman.
Hidroenergetska postrojenja rade četiri puta godišnje monitoring, prema riječima stručnjaka to bi trebalo biti mnogo češće, čak na dnevnom nivou. Problem je što ne postoji zakon po kojem može da se obaveže jedno postrojenje da radi tako čest monitoring.
Iz Centra za životnu sredinu ističu da na svim hidroelektranama treba da se uspostavi konstantan monitoring, odnosno aktivno praćenje rada hidroelektrana, takođe, navode da je potrebno hitno donijeti novi pravilnik o ekološko prihvatljivom protoku.
Eichelman ističe da je potrebno zajedničko djelovanje oba entiteta kako bi se na što efikasniji način mjerenja pratila, jer se mjerne stanice nalaze ispod i iznad rezervoara, brana je na granici Federacije i RS.
Rješenja koja su danas prezentovana na press konferenciji su zaustaviti vršni rad HE, upravljati u skladu sa ekološkom dozvolom, uspostaviti transparentni sistem monitoringa: kiseonik, temperatura i vodostaj, upravljati sa HE Ulog na osnovu monitoringa i sačuvati šta je ostalo od Neretve.
Hidroelektrane koje rade na principu Hydropeakinga, zapravo rade s prekidima i stvaraju periodičku promjenu vodnog režima, što dovodi do vrlo kratkoročne promjene od visokog protoka do vrlo niskog vodnog režima. Ove iznenadne i potpuno neprirodne fluktuacije nivoa vode mogu značajno uticati na život u rijeci. Singer je za Impuls objasnio još 2023. koliko je ovaj režim destruktivan za rijeku i život u njoj. „To je najpogubnije za ribe u tom dijelu, jer će se voda povlačiti i vraćati kako operira elektrana i neće moći opstati. Posebno je loše za Neretvu, jer ovdje imamo posebnu vrstu ribe mekousnu pastrmku, koja živi nizvodno i biće teško zahvaćena ovim projektom“.
Impuls