Nedjelja, 16 Augusta, 2026

Gradski vrapci žrtve brze hrane

PARIZ – Najnovije francusko istraživanje otkriva da su vrapci u gradovima, baš kao i njihovi stanovnici, žrtve brze hrane.

PARIZ – Najnovije francusko istraživanje otkriva da su vrapci u gradovima, baš kao i njihovi stanovnici, žrtve brze hrane.

Stručnjaci francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS) objašnjavaju da je opadanje broja dživdžana u velikim gradovima posljedica hrane koju konzumiraju, a koja je previše masna i previše zaslađena za njihove mladunce.

Svoje zaključke donijeli su na osnovu posmatranja 110 ptica (68 odraslih i 42 ptića starih nekoliko sedmica) u dva grada – Nioru i La Rošelu, i dva sela na zapadu Francuske.

Istraživači su izmjerili tjelesnu masu, količinu masnih naslaga na vratu, veličinu kljuna, nogu i krila ptica.

U poređenju sa seoskom populacijom, odrasli gradski vrapci su pet do 10 odsto manji i par grama mršaviji. Ali, paradoksalno, njihovi mladunci su znatno deblji od svojih vršnjaka na selu.

“Ovi podaci ukazuju da gradski vrapci jedu previše masne hrane. Jer za dobar rast ptići moraju prije svega da uzimaju proteine, koje dobijaju od insekata. U gradovima, međutim, njihovi roditelji lakše dolaze do mrvica pica i druge brze hrane”, objašnjava biolog Frederik Anželje.

On navodi da takva vrsta ishrane ne ugrožava život ovih malenih ptica, ali da gradski dživdžani ležu manje jaja, a njihovi ptići sporije rastu.

Anželje napominje, međutim, da ovo nije jedini faktor koji utiče na smanjenje broja vrabaca u gradovima. Naše male komšije nestaju s asfalta i zbog visokog novoa zagađenja, kako atmosferskog tako i zvučnog, istakao je on, a prenose francuski mediji.

(Agencije)

Povezane vijesti

Svijet u plamenu: Šta ‘hrani’ vatru i zašto požari postaju sve brži, veći i opasniji?

Foto: Pixabay Ljeto za ljetom slike izgledaju sve sličnije: nebo prekriveno dimom, ogromni zidovi plamena, ljudi koji napuštaju svoje domove i vatrogasci koji se bore...

Neočekivani oporavak i širenje mangrovih šuma

Foto: Timothy K/Unsplash Decenijama su mangrove šume smatrane jednim od najbrže nestajućih ekosistema na svijetu, zbog pritisaka razvoja obale, prekomjerne sječe, akvakulture, poljoprivrede, zagađenja i...

Popular Articles