Subota, 14 Marta, 2026

Gradnja se mora prilagoditi klimatskim promjenama

Foto: Roy Winkelman

Kako temperature u gradovima poput Beča sve više rastu, prilagođavanje načina gradnje postaje ključno za očuvanje kvaliteta života u ljetnim mjesecima.

Stručnjaci sa Univerziteta primijenjenih nauka Campus Wien upozoravaju da, ukoliko se klimatske promjene ne uspore, arhitektura mora ponuditi konkretna rješenja kako bi stanovanje i život u gradovima ostali izdrživi, piše Fena.

Prema njihovim procjenama, Beč bi u narednih 30 do 40 godina mogao imati više dana zaredom s temperaturama iznad 40 stepeni. Neki oblici gradnje već sada postaju neodrživi: staklene fasade i luksuzni potkrovni stanovi često se pregrijavaju i zahtijevaju velike količine energije za hlađenje. Nasuprot tome, tradicionalne bečke zgrade s masivnim zidovima, manjim prozorima i zelenim unutrašnjim dvorištima pružaju bolju zaštitu od ljetnih vrućina.

Ključ leži u zelenoj i plavoj infrastrukturi, drveću, zelenilu i vodenim površinama, koje dokazano snižavaju temperaturu u urbanim sredinama. Jedno drvo, ističu stručnjaci, može rashladiti okolinu jednako kao klima uređaj, ali bez potrošnje električne energije.

Dodatno opterećenje za gradsku klimu predstavljaju vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, koja do 70 posto energije pretvaraju u toplotu. Svako takvo vozilo funkcioniše kao pokretni izvor topline, a za njegovu kompenzaciju bilo bi potrebno čak 15 velikih gradskih stabala.

Važan faktor u borbi protiv gradskog pregrijavanja jeste i očuvanje prirodne ventilacije. Beč ima koristi od svježeg zraka koji dolazi iz Wienerwalda, velikog šumovitog područja zapadno i jugozapadno od grada, kao i duž Dunava. Urbanističko planiranje mora voditi računa o tome da se ti vazdušni koridori ne zatvore.

Jedno eksperimentalno mjerenje pokazalo je da temperatura može naglo pasti za četiri stepena čim se uđe u ulicu sa drvećem, vodom i manje prometa, još jedan dokaz koliko okoliš oblikuje mikroklimu.

Univerzitet primijenjenih nauka Campus Wien, sa oko 8.500 studenata i više od 70 studijskih programa, najveća je stručna visoka škola u Austriji. Aktivno učestvuje u primijenjenim istraživanjima i razvoju, a član je Saveza održivih visokoškolskih ustanova, saopćio je Ured Grada Beča u Sarajevu.

Povezane vijesti

Želimo li i dalje rješavati isti problem- Nenaučene lekcije iz prve velike naftne krize

Foto: Unsplash Kada su ratovi na Bliskom istoku izazvali naftnu krizu 1970-ih, utrostručivši cijene energije i bacivši ekonomije u haos, neke zemlje su gledale dalje...

Da li će nas plastika razboljeti do 2040. godine

Foto: Impuls Zagađenja koja su loša za naše zdravlje potiču od gasova staklene bašte, od zagađenja vazduha, kao i otrovnih hemikalija i korišćenja plastike u...

Popular Articles