Gotovo 44 posto vrsta toplovodnih korala pred izumiranjem
Foto: Veronica Reverse/Unsplash
Osim klimatskih promjena, na koralne ekosisteme utiču i ostali negativni događaji poput izbjeljivanja, onečišćenja, otjecanja poljoprivrednog otpada u mora i okeane, razne bolesti i neodrživ ribolov.
Gotovo polovini toplovodnih vrsta korala koji izgrađuju grebene prijeti izumiranje, upozorile su grupe angažovane na zaštiti okoliša od štetnih učinaka ljudske aktivnosti nakon globalne procjene o čemu su izvijestili učesnici konferencije UN-a o klimi u Bakuu, prenosi Hina.
Prethodno je, uoči COP29 u Azerbejdžanu analiziran status očuvanosti 892 vrste uvrštenih na Crveni popis ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).
Korali žive u plitkim, toplovodnim staništima i tvore šarene grebene koje nalazimo u tropskim i suptropskim okeanskim područjima. Koralni grebeni, koji su se izgrađivali desecima hiljada godina, najraznolikiji su morski ekosistemi.
Analiza IUCN-a objavljena u srijedu pokazala je da ih je ugroženo 44 posto ili gotovo polovina, što je porast u odnosu na trećinu iz godine 2008. kada su korali koji tvore grebene posljednji put procjenjivani za potrebe Crvenog popisa ugroženih biljaka, životinja i ekosistema.
Informacija je objavljena u trenutku kada su se u Bakuu okupili svjetski čelnici gdje raspravljaju o smanjenju emisija stakleničkih plinova i o borbi protiv klimatskih promjena, dvjema glavnim prijetnjama koralima koji tvore grebene.
“Ova globalna procjena stanja korala zorno ilustruje ozbiljan uticaj čovjeka na klimu zbog kojega se brzo mijenja i život na Zemlji te ukazuje na ozbiljnost posljedica”, rekla je Grethel Aguilar, direktorica IUCN-a. “Zdravi ekosistemi poput koralnih grebena ključni su za život ljudi, za snabdijevanje hranom, stabilizaciju obala i skladištenje ugljika, a zaštita naše biološke raznolikosti nije ključna samo za našu dobrobit, već i za naš opstanak.”
“Moramo poduzeti odvažne i odlučne korake da bismo smanjili smanjenje emisije stakleničkih plinova, želimo li osigurati održivu budućnost za čovječanstvo”, poručila je.
Zabrinjavajuća budućnost
Osim klimatskih promjena, na koralne ekosisteme utiču i ostali negativni događaji poput izbjeljivanja, onečišćenja, otjecanja poljoprivrednog otpada u mora i okeane, razne bolesti i neodrživ ribolov.
Procjene su uzele u obzir najnovije ažurirane podatke o statusu koralnih grebena iz Globalne mreže za praćenje stanja koralnih grebena (GCRMN) i podataka Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) za buduće scenarije o globalnom zatopljenju.
Među analiziranim vrstama našli su se koral losov rog (Acropora palmata) i Acropora cervicornis, dvije “kritično ugrožene” karipske vrste čija je populacija, zbog sve bržeg zagrijavanja, zagađenja vode, uragana i ozbiljnih posljedica bolesti korala, gotovo u potpunosti nestala s grebena.
Koordinatorica IUCN-a Beth Polidoro rekla je da bismo, “budemo li odmah djelovali mogli usporiti tempo zagrijavanja okeana i proširiti prozor mogućnosti kako bi se korali potencijalno prilagodili i dugoročno preživjeli”.
Istakla je da se “ovdje ne radi samo o očuvanju spektakularne ljepote koralnih grebena”. “Koralni ekosistemi istovremeno su važni jer održavaju obalne ribarske zajednice, stabiliziraju obalu i obalna staništa te pomažu pri uklanjanju ugljika iz okeana, među ostalim prednostima”, rekla je Polidoro.
Glavno rješenje za spas korala od izumiranja je smanjenje emisija stakleničkih plinova uz poduzimanje dodatnih aktivnosti koje će omogućiti jačanje otpornosti vrsta, smatraju stručnjaci IUCN-a.
U toku su i procjene hladnovodnih korala na Crvenom popisu koji se nalaze u hladnijim, dubljim vodama širom svijeta i ne ovise o sunčevoj svjetlosti, a prijeti im uništenje zbog pretjeranog izlova ribe, posebno koćarenja, rudarenja u dubokom moru, bušenja nafte i plina ili polaganja dubokomorskih kabela, upozorio je IUCN.
Izvor: Agencije
