Foto: Dušan veverkolog/Unsplash
Sudeći prema rezultatima istraživanja, crvene vjeverice demonstriraju nevjerovatnu otpornost na klimatske promjene. Ali njihova priča je, nažalost, izuzetak: za mnoge druge vrste, klimatske promjene predstavljaju opasnost od izumiranja.
Iako na prvi pogled djeluju sitno i krhko, crvene vjeverice demonstriraju iznenađujuću izdržljivost pred klimatskim izazovima. Naime, kako pokazuje nova studija, populacije ovih glodara širom Evrope otporne su na posljedice globalnog zagrijavanja.
Kako bi procijenili sposobnost preživljavanja vjeverica u različitim scenarijima budućih klimatskih promjena, naučnici sa Univerziteta u Bornmutu koristili su posebne modele koji su otkrili sljedeće:
- Porast temperature i manjak padavina ne utiču direktno na opstanak vjeverica.
Ali za razliku od promjena klime…
„Drugi faktori kao što su stanište, dostupnost hrane, bolesti i konkurentske vrste djeluju važnije, potcrtavajući potrebu da se nastave napori na očuvanju ove voljene vrste”, objasnila je Alison Bjukenan, biolog i ekološka istraživačica na Univerzitetu u Bornmutu.
Crvene vjeverice, pored sjemenki, hrane se i insektima, gljivama, pa čak i ptičjim jajima. Naseljavaju četinarske i listopadne šume u Evropi – od Pirinejskog poluostrva i Italije preko Grčke i Skandinavije pa sve do zapada Rusije – a njihova široka rasprostranjenost govori u prilog sposobnosti prilagođavanja različitim uslovima.
Samim tim, nije začuđujuće da, sudeći po rezultatima studije, evropske vjeverice dobro podnose sve toplije i sušnije uslove.
Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta, smatraju se vrstom koja izaziva najmanje brige.
Ali uprkos tome što na većem dijelu svog areala važe za čestu životinju, u Velikoj Britaniji, Irskoj, Italiji i Finskoj zabilježeni su padovi njihove brojnosti i sužavanje prostora rasprostranjenosti.
Vjeruje se da je nekada u Ujedinjenom Kraljevstvu živjelo oko 3,5 miliona vjeverica, dok se aktuelna populacija procjenjuje na otprilike 290.000 jedinki.
Mada promjena pejzaža, predatori i virusi predstavljaju prijetnje po crvene vjeverice kao autohtonu tamošnju vrstu, najveću krivicu za ovo smanjenje snosi invazivna vrsta, siva vjeverica, doneta iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Crvene vjeverice su izuzetak, a ne pravilo
Dok crvene vjeverice demonstriraju nevjerovatnu otpornost, njihova priča je, nažalost, izuzetak. Za mnoge vrste, klimatske promjene predstavljaju opasnost od izumiranja, a podaci su alarmantni.
Prema izveštaju Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) iz 2022. godine, procjenjuje se da će se između 3 i 14% od desetina hiljada analiziranih kopnenih vrsta suočiti sa veoma visokim rizikom od izumiranja čak i pri globalnom zagrijavanju od 1,5 °C. Sa većim porastom temperature, procenat ugroženih vrsta bio bi svakako još i veći.
Glavni razlozi zbog kojih klimatske promjene ugrožavaju opstanak vrsta su promjena staništa zbog povećanja temperature i promjena u obrascima padavina, nedostatak hrane i širenje bolesti. Svi ovi faktori udruženim snagama narušavaju ekosisteme i lanac ishrane, dovodeći ranjive populacije na ivicu opstanka.
Ali i dalje od toga. Klimatske promjene već su zbrisale neke vrste sa lica Zemlje. Jedno od najranijih izumiranja na kopnu zabilježeno je među zlatnim krastačama iz Kostarike, posljednji put viđenim 1989. godine.
Decenijama nakon toga, klimatske promjene kumovale su nestanku i prvog sisara kojeg su istraživači proglasili izumrlim 2016. Bio je to mali glodar Melomys rubicola. Živio je na jednom, jedinom ostrvu u Australiji, a njegovo izumiranje pripisuje se porastu nivoa mora.
Iako klimatske promjene za crvene vjeverice nisu briga za opstanak, postoje brojne vrste za koje jesu pretnja: štaviše, smatraju se jednim od pokretača šestog masovnog izumiranja. Kako ukazuju dokumentovani slučajevi izumiranja, klimatske promjene nisu neka daleka opasnost, nego pojava koja već uzima danak nad živim svijetom.
Da bismo pomogli vrstama da se izbore za preživljavanje na toplijoj i sušnijoj planeti, neophodno je hitno smanjenje emisija gasova koji zagrijavaju atmosferu, ali i veći napori u očuvanju i obnavljanju prirodnih staništa i smanjenju zagađenja.