Foto: Impuls
Finska je na vrhu ljestvice s najmanje 138 uklonjenih brana
Najmanje 542 riječne barijere uklonjene su tokom prošle godine s evropskih rijeka čime je pokret za uklanjanje barijera Dam Removal Europe postavio novi rekord. Ponovno je povezano više od 2900 km rijeka, među kojima i 16 km u Hrvatskoj, a tako je ojačana otpornost na klimatske promjene, poboljšana sigurnost vode i hrane te zaustavljen gubitak prirode.
Izvještaj koji je objavio Dam Removal Europe prikazuje rastući zamah uklanjanja barijera i drugih riječnih prepreka. Prvi put broj uklonjenih brana premašio je 500 u jednoj godini, dosegnuvši novi rekord – 11 posto više od prethodnog, postavljenog 2023., i čak 400 posto više od prvog popisa iz 2020. godine.
Četiri zemlje – Bosna i Hercegovina, Češka, Hrvatska i Turska – uklonile su svoje prve riječne barijere, službeno se pridruživši ovom pokretu. Ukupno su uklanjanja provedena u 23 zemlje.
“Uklanjanja provedena u partnerstvu s Nacionalnim parkom Plitvička jezera prošle godine oslobodila su Bijelu rijeku od prepreka i omogućila njezin povratak u prirodno stanje“, kazala je Matea Jarak iz WWF-Adrije, te navodi kako su zdrave, slobodno tekuće rijeke ključne su za prilagodbu klimatskoj krizi i jačanje bioraznolikosti.
Više od 1,2 milijuna barijera, uključujući brane, ustave i propuste, fragmentira evropske rijeke. Desetine hiljada njih su zastarjele i degradiraju vodotoke, blokirajući prirodni tok vode, sedimenta, hranjivih tvari i vrsta. Time se smanjuje otpornost i usluge ekosistema te doprinosi katastrofalnom gubitku prirode, uključujući pad populacija migratornih slatkovodnih riba u Evropi za 75 posto od 1970. godine.
Prema ovom izvještaju, Finska je na vrhu ljestvice s najmanje 138 uklonjenih barijera, slijede Francuska, Španija i
Švedska. Većina uklonjenih barijera bile su zastarjele cijevi i ustave, koje se mogu ukloniti isplativo, a imaju značajan kumulativni učinak.
Uz rekordno uklanjanje barijera, 2024. je bila i godina kada je na snagu stupila EU Uredba o obnovi prirode. Među brojnim ciljevima je i ambiciozan plan obnove najmanje 25.000 km fragmentiranih rijeka u slobodno tekuće stanje do 2030., prvenstveno uklanjanjem barijera. Uklanjanje barijera bit će ključno i za ostvarenje ciljeva globalnog Slatkovodnog izazova, kojem se EU pridružila, a koji ima za cilj obnoviti 300.000 km degradiranih rijeka do 2030, prenosi energetika-net.com.