Foto: Impuls
Hiljade starih, nereguliranih odlagališta otpada širom Ujedinjenog Kraljevstva i Evrope nalaze se na poplavnim područjima, predstavljajući ozbiljnu prijetnju zalihama pitke vode i zaštićenim ekosistemima. Zbog sve većih rizika od poplava uzrokovanih klimatskim promjenama, postoji opasnost da se toksični otpad s tih lokacija ispere u rijeke i tlo.
Ovo su ključni nalazi opsežnog istraživanja koje su proveli Guardian, Watershed Investigations i Investigate Europe, a koje je po prvi put mapiralo odlagališta na nivou cijelog kontinenta, piše The Guardian.
Upozorenja stručnjaka
Patrick Byrne sa Univerziteta Liverpool John Moores upozorava na posljedice.
“S povećanjem učestalosti i jačine poplava i erozije zbog klimatskih promjena, postoji veći rizik da se taj otpad ispere u naš okoliš”, izjavio je. “To uključuje fizički otpad poput plastike i građevinskog materijala, ali i toksične metale i hemikalije poput PFAS-a (‘vječnih kemikalija'( i PCB-a (polikloriranih bifenila).“
S njim se slaže i Kate Spencer, profesorica geohemije okoliša sa Sveučilišta Queen Mary.
“Identificirali smo širok raspon otpada na obalnom odlagalištu u Tilburyju koje erodira, uključujući ono što je izgledalo kao bolničke vrećice za krv, a govorimo o desetinama hiljada lokacija koje, ako nisu obložene i ako su izložene riziku od poplava, onda postoji više načina da dospiju u podzemne vode, površinske vode i prehrambeni lanac”, rekla je.
Problem velikih razmjera i nedostatak podataka
Procjenjuje se da se širom Europske unije nalazi do 500.000 odlagališta otpada. Zabrinjavajuće je što je oko 90 % njih, uključujući 22.000 lokacija u Ujedinjenom Kraljevstvu, nastalo prije uvođenja modernih propisa o kontroli zagađenja, poput obloga koje sprječavaju procjeđivanje.
Iako savremena i dobro upravljana odlagališta predstavljaju nizak rizik, problem leži u starim, zaboravljenim lokacijama. Istraživanjem je identificirano više od 61.000 odlagališta širom Evrope, od čega se 28 % nalazi u područjima podložnim poplavama. Modeliranje sugeriše da bi stvarni broj ugroženih lokacija mogao biti čak 140.000.
Ovaj napor mapiranja, temeljen na podacima iz 10 zemalja, naglasio je dublji problem: institucije EU nemaju centralizirane podatke, dok su evidencije pojedinih država članica fragmentirane, nedosljedne i često nedostupne.
“Imamo neadekvatne zapise, razlike u načinima kategorizacije ovih lokacija, a to otežava rješavanje problema”, objasnila je Spencer. “To je najgori mogući scenarij. Većina odlagališta bit će u redu, ali potreban je samo mali broj lokacija koje sadrže vrlo toksične hemikalije da bi nastao problem. Jednostavno ne znamo koje su to.”
Foto: Unsplash
Toksične hemikalije već cure u okoliš
Analiza je pokazala da se više od polovine mapiranih odlagališta nalazi u područjima gdje podzemne vode već sada ne zadovoljavaju standarde hemijske kvalitete, što upućuje na to da su odlagališta možda već pridonijela kontaminaciji. Direktiva EU o odlagalištima iz 1999. godine zabranila je lokacije bez zaštitnih obloga, no prije toga mjere za sprječavanje zagađenja bile su rijetke ili nepostojeće.
“Moglo bi biti mnogo drugih izvora zagađenja, poput poljoprivrede i industrije, ali jedan od glavnih načina na koji hemikalije migriraju s odlagališta je putem podzemnih voda”, pojasnio je Byrne. On je pronašao procjedne vode koje cure iz povijesnog odlagališta u prirodnom rezervatu Newgate u Cheshireu.
Njegovi testovi otkrili su “vječne hemikalije” PFAS u koncentracijama 20 puta većim od dozvoljenih za pitku vodu.
Slično, u Grčkoj su testovi otkrili razine PFAS-a daleko iznad standarda, kao i živu i kadmij koji se procjeđuju u rijeku Nedontas s bivšeg odlagališta Maratholaka. Lokalni gradonačelnik Kalamate tvrdi da je lokacija prestala s radom u junu 2023. i da “trenutno nema dokaza koji bi potvrdili bilo kakav uticaj na okoliš”.
Prijetnja pitkoj vodi
Gotovo 10.000 odlagališta otpada u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Italiji nalazi se u zonama pitke vode. Više od 4.000 njih su stara odlagališta u Engleskoj i Walesu, što znači da vjerojatno nemaju nikakvu kontrolu zagađenja.
“Ne znamo i nećemo znati koliki je rizik za ljudsko zdravlje i našu pitku vodu dok se ne identificiraju sva odlagališta, što se u njima nalazi, cure li i filtriraju li ih procesi obrade”, rekao je Byrne. Glasnogovornik Evropske komisije poručio je da se kvaliteta vode mora osigurati “na slavini” te da države članice moraju poduzeti korektivne mjere u slučaju prekoračenja dopuštenih vrijednosti.
Obalna područja u najvećoj opasnosti
Odlagališta duž obale najvidljivije su ugrožena. Analiza je otkrila 335 odlagališta u zonama obalne erozije u Engleskoj, Walesu i Francuskoj te još 258 širom Evrope unutar 200 metara od obale, koja su pod rizikom od erozije ili olujnih valova.
“Ovo je samo vrh ledenog brijega”, rekla je Spencer, koja pomaže britanskim vlastima u rangiranju najrizičnijih lokacija. Njezina testiranja na dva erodirajuća odlagališta već su pokazala ispuštanje povišenih koncentracija arsena i olova, što može uzrokovati ekološku štetu. “Sada moramo razumjeti potencijalne rizike klimatskih promjena na svim našim starim odlagalištima, ne samo na obalnim”, dodala je.
Ilegalno odlaganje otpada kao organizovani kriminal
Problem dodatno komplikuje ilegalno odlaganje otpada, koje je Europol identificirao kao jedno od najbrže rastućih područja organiziranog kriminala u Evropi. U februaru su hrvatske vlasti uhapsile 13 osoba osumnjičenih za ilegalno odlaganje najmanje 35.000 tona otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke, čime su kriminalci zaradili najmanje 4 miliona eura.
U Engleskoj je trenutno otvoreno 137 istraga o ilegalnim odlagalištima, dok se u italijanskoj regiji Campania ilegalno odlaganje toksičnog otpada od strane mafije povezuje s povećanom stopom smrtnosti i bolesti.
Šta donosi budućnost?
Dok se Evropa suočava s nasljeđem starih odlagališta, kapaciteti za nova se smanjuju. U Engleskoj i Walesu, preostali kapacitet mogao bi se iscrpiti do 2050. godine. U međuvremenu, britanska Agencija za okoliš poručuje da blisko sarađuje s industrijom kako bi bolje razumjeli uticaje PFAS hemikalija.
“Naš je posao zaštititi ljude i okoliš”, rekao je njihov glasnogovornik. Iz britanskog ministarstva (Defra) dodaju: “Predani smo smanjenju količine otpada koji se šalje na odlagališta… kako bismo spriječili da otpad nacije završi na odlagalištima.”