Foto: visegradinsight.eu
Očekuje se da će EU u srijedu ukinuti niz ekoloških mjera u okviru akcije deregulacije u pokušaju da drži korak sa Sjedinjenim Državama i Kinom.
Fokus Evropske unije okrenuo se na konkurentnost usred zabrinutosti zbog sporog ekonomskog rasta što je značajni odmak od prvog mandata šefice Evropske komisije Ursule fon der Lejen koji je bio usredotočen na bavljenje klimatskim promjenama.
Pitanje je postalo hitno s američkim predsjednikom Donaldom Trampom koji gura strategiju ‘Amerika na prvom mjestu’ koja otvara vrata trgovinskom ratu s EU-om, piše francuska novinska agencija Afp.
Niz firmi pogođenih zahtjevnim ekološkim mjerama, kao i ključne sile Francuska i Njemačka, pozivaju Brisel da olakša poslovanje i snizi troškove energije koji su viši nego u Sjedinjenim Državama.
Imajući na umu njihovu zabrinutost, Evropska komisija će objelodaniti paket prijedloga, u koje je AFP imao uvid, koji pokazuju da će biti ublažavanja ekoloških standarda kao i mjera za smanjenje troškova energije i jačanje sektora čiste tehnologije.
Trebaće im odobrenje država EU-a i Evropskog parlamenta.
Radi se o zahvatima u nova pravila o standardima opskrbnih lanca, od zaštite okoliša do zaštite ljudskih prava, koja su usvojena uz pompu prije samo nekoliko mjeseci, ali sada ih se napada kao prezahtjevne za firme.
“Stvarnost je da postoji sve napetiji geopolitički kontekst i ne možemo tražiti od naših kompanija da masovno ulažu u resurse za povratne informacije kada bi trebale biti u ratnoj ekonomiji i usred su dekarbonizacije”, rekao je izvršni potpredsjednik za industriju Stephane Sejourne.
Rezanje zelenih mjera
Dva su glavna teksta na udaru EU-a: Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), koja od velikih firmi zahtijeva da ulagačima i drugim “dionicima” daju informacije o svojim uticajima na klimu i emisijama te o koracima poduzetim za njihovo ograničavanje.
Druga je Direktiva o dužnoj pažnji pri održivom poslovanju (CSDDD) usvojena prošle godine koja zahtijeva od velikih kompanija da isprave “štetne uticaje na ljudska prava i okoliš” svojih opskrbnih lanaca širom svijeta.
U nacrtu dokumenta EU-a kaže se da kompanije moraju izvještavati o opskrbnim lancima svakih pet godina, a ne godišnje, što će “značajno smanjiti teret”.
Dodaje se da će Komisija natjerati veće firme s više od 1000 zaposlenih da se pridržavaju toga.
Danas se pravila primjenjuju na kompanije s više od 250 zaposlenika i prometom iznad 40 miliona eura.
Mjere bile pogrešne
O promjenama će se vjerovatno žestoko raspravljati u EU parlamentu, s centristima, ljevičarima i zelenim zastupnicima koji se protive ublažavanju ekoloških pravila iako su neki liberali rekli da prihvaćaju promjene.
Francuska centristica Marie-Pierre Vedrenne sada smatra da su pravila bila “greška”, uprkos tome što je prethodno glasala za njih.
“Svijet se potpuno mijenja”, rekla je. “Mislim da u Evropskom parlamentu moramo reći ‘OK, ponekad griješimo'”.
Socijalistička skupina u parlamentu je, međutim, u pismu prošle sedmice pozvala Brisel da “preispita” svoj pristup.
Klimatske skupine protive se ublažavanju pravila.
“Promjena smjera sada bila bi vrlo štetna za firme koje vode u predanosti održivosti i počele su ulagati novac i resurse u usklađivanje sa zakonodavstvom”, rekla je Amandine Van Den Berghe iz nevladine organizacije za zaštitu okoliša ClientEarth.
“Ako je to utrka prema dnu, nećemo pobijediti”, rekla je.
‘Korak naprijed’ Evropo
Brisel insistira na tome da ostaje predan svojim ekološkim ciljevima i klimatskoj neutralnosti do 2050.
Usklađen s potezom za smanjenje birokracije EU će u srijedu predstaviti “Dogovor o čistoj industriji” koji je mješavina mjera za jači sektor zelene tehnologije, kao i korake za snižavanje cijena energije.
Budući da je Trump odbacio nastojanje svog prethodnika da podupre ulaganja u čistu tehnologiju, Brisel vjeruje da postoji prilika za Evropu.
“Činjenica da se SAD sada udaljava od zelene agende ne znači da bismo mi učinili isto. Suprotno. To znači da moramo iskoračiti”, rekao je povjerenik EU za energetiku Dan Jorgensen.
Predstavnici poslovnog sektora u Briselu, međutim, privatno su izrazili zabrinutost da bi konkretne mjere za smanjenje troškova energije mogle doći prekasno.
Na primjer, ukazali su na to da je procurio dokument koji kaže da će Brisel reformirati pravila o državnim potporama do jula i da će krajem 2025. biti podnesen zakonski prijedlog za smanjenje vremena čekanja za dozvole za projekte obnovljive energije.
Agencije