Endemski pauk pronađen na Ozrenu dobio naučno ime po planini

Foto: UG Fojničani

U Doboju je juče predstavljen ozrenski pauk porrhomma ozrenensis, koji je naziv dobio prema mjestu pronalaska planini Ozren i predstavlja endemsku vrstu na Balkanu.

"Veoma male je veličine, svega dva milimetra, jako je depigmentovan, gotovo i da nema boje. Oči su gotovo nestale sa ostacima očnih leća na leđima", naveo je Komnenov.

Da bi pauk izgubio oči, on pojašnjava da je potrebno više od milion godina, što ga čini izuzetno starim.

"U svijetu ima svega 25 vrsta paukova iz roda poroma (porrhomma). Od njih, osam su, uključujući ovog, troglobionti", izjavio je Komnenov i naveo da je jedan primjerak pronašao tokom istraživanja u Sjevernoj Makedoniji i koji je u fazi opisivanja.

Nakon Maglajskog golemaša, koji također obitava na istom lokalitetu, spektakularno otkriće još jedne endemske vrste na Ozrenu dodatno potvrđuje izuzetnu prirodnu vrijednost ovog područja koje je prema Prostornom planu Republike Srpske predviđeno za status nacionalnog parka. Ohrabruje činjenica da u Federaciji BiH, ozrenski pećinski kompleks Mokra Megara već ušao u proceduru proglašenja zaštićenog područja.

Predstavljanje ozrenskog pauka, zajedno sa rezultatima trogodišnjeg istraživanja biološke raznovrsnosti planine Ozren organizovano je u okviru Šeste konferencije Mreže za zaštitu prirode u BiH.

Biodiverzitet Ozrena nadmašio sva očekivanja

Pored novootkrivenog Ozrenskog pauka, naučnici i istraživači Mreže za zaštitu prirode su podijelili i vrijedne podatke o šišmišima, pticama, vodozemcima, gmizavcima, insektima, biljkama, gljivama, mahovinama i algama, naglašavajući važnost očuvanja ove planine. Posebnu pažnju privuklo je učešće Romana Romanova, člana Ruske akademije nauka, koji se putem video veze pridružio konferenciji i predstavio svoja otkrića specifičnih vrsta algi.

Njegovi nalazi na Ozrenu uključuju podatke o određenim vrstama koje nisu zabilježene u BiH više od 100 godina. Ova otkrića ne samo da potvrđuju čistoću vodotoka planine Ozren, već i očuvanost njegovog ekosistema, pružajući snažnu argumentaciju za zaštitu ovog jedinstvenog prirodnog područja.

Specijalista za šišmiše iz sarajevskog Centra za krš i speleologiju Vojo Milanović rekao je da su na Ozrenu utvrdili prisustvo 19 vrsta šišmiša, oko 60 odsto svih vrsta u BiH, kao i velikih kolonija rijetkih vrsta, poput velikog potkovičara i šrajberovog šišmiša, koji su ujedno indikator zdrave životne sredine.

Predstavnik lokalnih ekoloških udruženja iz Doboja Ozren Poljašević rekao je da je ponosan bogatstvom biodiverziteta Ozrena, čijem istraživanju se ponovo pristupilo poslije više od vijeka.

On je rekao da dosadašnji rezultati, između ostalog, pronalazak staništa gljiva u Dubokom potoku, tri jako rijetke vrste algi od kojih je jedna prvi nalaz u BiH, potvrđuju zdravu životnu sredinu ozrenskog kraja.

Foto: UG Fojničani

Upozorenja zbog rudarenja

Prof. dr Ivan Dragičević s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uputili su na konferenciji snažne poruke o potrebi očuvanja prirode, pružajući potpuno nove podatke o opasnostima koje sa sobom nose projekti geoloških istraživanja i eksploatacije minerala.

Balian je rekao da se na području Ozrena nalaze takozvane tople šume koje su stanište endemske biljne vrste blagajev likovac. To je niski grm iz porodice vrebinovki, u narodu poznat kao jeremičak.

Njihova izlaganja osvijetlila su aktualne događaje kako na Ozrenu, tako i u širem regionu.

Prvi dan Konferencije zaključili su predstavnici Ekološko udruženje Gostilj Ozren, Čuvari Majevice i Centar za životnu sredinu koji su prezentirali brojne probleme zbog planiranih geoloških istraživanja i eksploatacije prirodnih resursa, ali i napredak koji je ostvaren u jačanju ekološke svijesti kod građana u protekle dvije godine.