Srijeda, 11 Decembra, 2024

Ekstremne vremenske prilike učestalije, intenzivnije, smrtonosnije – upozoravaju naučnici

Foto: FB

Klimatske promjene izazvane ljudskim faktorom dovele su do toga da deset najsmrtonosnijih ekstremnih vremenskih neprilika u posljednjih 20 godina budu intenzivnije, a mogućnost da će se dešavati je postala najmanje dvostruko vjerovatnija, pokazala je nova naučna analiza.

Oluje, toplotni talasi i poplave koji su u posljednje dvije decenije pogodile Evropu, Afriku i Aziju ubile su više od 570.000 ljudi.

„Ova studija bi trebalo da otvori oči političkim liderima koji se drže fosilnih goriva koja griju planetu i uništavaju živote. Ako nastavimo da sagorijevamo naftu, gas i ugalj, patnje (ljudi) će se nastaviti, rekla je Friderike Oto, suosnivačica organizacije WWA (World Weather Attribution).

Istraživači grupe WWA na Imperijal koledžu u Londonu su se fokusirali na 10 najsmrtonosnijih vremenskih događaja registrovanih u Međunarodnoj bazi podataka o katastrofama od 2004. godine.

Najsmrtonosniji događaj u posljednje dvije decenije bila je suša u Somaliji 2011. godine, za koju se smatra da je ubila više od 250.000 ljudi.

Istraživački tim otkrio je da je nedostatak padavina, koji je doveo do suše bio ekstremniji zbog klimatskih promjena.

Na listi se nalazi i toplotni talas koji je pogodio Francusku 2015. godine i tokom kojeg je preminulo više od 3.000 ljudi, a istraživači navode da je visoka temperatura dvostruko vjerovatnija zbog klimatskih promjena.

Lista takođe sadrži evropske toplotne talase iz 2022. godine, kada je umrlo 53.000 ljudi, i 2023. godine, kada je život izgubilo 37.000 ljudi.

Ovi događaji bi bili nemogući bez klimatskih promjena, navode naučnici u studiji.

Kako se dodaje, klimatske promjene su povećale intenzitet smrtonosnih tropskih ciklona koji su pogodili Bangladeš 2007, Mjanmar 2008. i Filipine 2013. godine.

„Ogroman broj smrtnih slučajeva koji stalno viđamo u ekstremnim vremenskim uslovima pokazuje da nismo dobro pripremljeni za zagrijavanje od 1,3 stepena Celzijusa, a kamoli za 1,5 stepeni ili dva stepena (u odnosu na predindustrijski nivo)“, rekla je Rup Sing, iz Klimatskog centra Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca koji podržava WWA.

Singova je istakla da je ova studija pokazala potrebu da sve zemlje izgrade otpornost na klimatske promjene i upozorila da će se rekordi ekstremnih vremenih prilika povećavati zajedno sa zagrijavanjem planete.

Agencije

Povezane vijesti

Bernska konvencija: Zemlje zapadnog Balkana da predlože nova zaštićena, prirodna Emerald područja

Foto: Impuls Zemlje zapadnog Balkana treba da predlože nova zaštićena prirodna područja, takozvana Emerald područja. Ovo je jedna od odluka Konvencije Savjeta Evrope o očuvanju europske...

Izvještaj UN-a: Tri četvrtine kopna na Zemlji trajno isušeno za samo trideset godina

Foto: Impuls Čak i dok su se dramatične katastrofe povezane s vodom, poput poplava i oluja, pojačale u nekim dijelovima svijeta, više od tri četvrtine...

Popular Articles