Ekstremne vremenske prilike pravo su vrijeme za razgovor o klimatskim promjenama
Foto: noaa.gov
Rekordni toplinski valovi haraju sjevernom hemisferom, pogađaju velike dijelove južne Europe, SAD-a i Kine. Na Siciliji su 24. srpnja izmjerene temperature veće od 47,5 ℃, a šumski požari donedavno su harali Grčkom. Toplinski valovi dolaze dok rekordan broj požara nastavlja gorjeti diljem Kanade.
Studija World Weather Attribution grupe pokazala je da bi ovi toplinski valovi bili “gotovo nemogući” bez klimatskih promjena. Štoviše, toplinski val koji pogađa dijelove Kine bio je 50 puta vjerojatniji upravo zbog globalnog zatopljenja. To je ono na što nas klimatolozi upozoravaju već desetljećima – klimatske promjene čine mnoge vrste ekstremnih vremenskih prilika vjerojatnijim, intenzivnijim i dugotrajnijim.
Kao doktorand istraživač koji proučava ekstremne vremenske prilike i komunikaciju o klimatskim promjenama, proveo sam posljednje četiri godine istražujući kako ekstremne vremenske prilike utječu na način na koji javnost osjeća, razmišlja i djeluje u vezi klimatskih promjena.
Jedno područje od interesa za istraživače je kako ekstremne vremenske prilike mogu smanjiti “psihološku distancu” povezanu s klimatskim promjenama. Dok se klimatske promjene mogu činiti apstraktnim i nejasnim, ekstremne vremenske prilike su nešto što ljudi mogu iskusiti iz prve ruke.
Ali, istraživanje daje suprotne rezultate. Neke studije otkrile su da ekstremne vremenske prilike dovode do pojačanog uvjerenja da dolazi do klimatskih promjena koje su izazvane ljudskim aktivnostima, te veće potpore klimatskim mjerama. Druge pak studije ne nalaze nikakve učinke, ili sugeriraju da su ti učinci samo privremeni .
Međutim, često podcjenjujemo to koliko je široj javnosti već sada važno pitanje klimatskih promjena. U Velikoj Britaniji samo 4% javnosti kaže da uopće nije zabrinuto zbog klimatskih promjena, dok samo 11% Amerikanaca odbacuje to pitanje.
S obzirom da je većina stanovništva već zabrinuta zbog klimatskih promjena, sada je važno pitanje kako tu brigu pretočiti u djelo.
Razgovor o klimatskim promjenama moćan je način da se potaknu akcije, a ekstremne vremenske prilike pomažu da se počne razgovarati o klimi. Možemo iskoristiti ove trenutke kao priliku za uključivanje naših obitelji, prijatelja i lokalne zajednice u rasprave o tome kako se klimatske promjene mogu povezati s ovim događajima, i što možemo učiniti.
Ako odlučite uključiti ljude koje poznajete u rasprave o ekstremnim vremenskim prilikama i klimatskim promjenama, evo nekoliko misli i smjernica koje trebate imati na umu.
1. Slušajte i podijelite perspektive
Ekstremne vremenske prilike mogu biti traumatične, a klimatske promjene mogu izazvati širok raspon emocionalnih reakcija. Ako sugovorniku nije problem razgovarati o toj temi, pitajte ga o iskustvima i zapažanjima.
Potaknite sugovornike da govore i potvrdite valjanost njihove emocionalne reakcije, bilo da su uplašeni, ljuti, puni nade ili zabrinuti. Ne postoji samo jedan ispravan način kako se osjećati u vezi klimatskih promjena. Stoga poslušajte što imaju za reći, a zatim podijelite i svoje stajalište.
2. Razgovarajte o planiranju i pripremi
Kada razgovaraju o ekstremnim vremenskim prilikama, neki ljudi povezuju svoja iskustva s klimatskim promjenama, dok se drugi fokusiraju na različite lokalne faktore koji povećavaju rizik od ekstremnih vremenskih prilika.
Rizici povezani s ekstremnim vremenskim prilikama proizlaze iz kombinacije faktora: vrijeme na koje mogu utjecati klimatske promjene, razinu izloženosti ljudi i mjesta ekstremnim vremenskim prilikama, te stupanj ranjivosti na štetu proizišlu iz ekstremenih vremenskih prilika.
Primjerice, klimatske promjene mogu utjecati na učestalost, intenzitet i trajanje šumskih požara. Ali odgovori na hitne slučajeve, postupci evakuacije, te protupožarni i zdravstveni sustavi ključni su za smanjenje rizika. Ekstremni vremenski uvjeti također imaju značajne implikacije na osjećaj jedankosti i pravednosti, zato što su različite populacije neproporcionalno pogođene.
Također je važno imati na umu da iako klimatske promjene utječu na mnoge ekstremne vremenske prilike, one ne moraju nužno utjecati na svaki slučaj. Vremenski sustavi su složeni i postoje meteorološki procesi koje znanstvenici još uvijek pokušavaju razumjeti.
Osim toga, moramo se pobrinuti da se ne zanemaruje važnost lokalnog planiranja i priprema u smanjenju utjecaja ovih događaja.
3. Osporite argumente o politiziranju vremena
U svibnju ove godine, republikanski guverner Floride Ron DeSantis odbacio je brige oko globalnog zatopljenja tvrdnjom da ne prihvata “politizaciju vremena”. Premijer Ontarija, Doug Ford, nedavno je iznio sličan argument o požarima u Kanadi.
U razgovoru je moguće da i vas netko optuži za “politiziranje” vremena. Možete se (s poštovanjem) usprotiviti ovoj tvrdnji.
Ovakva argumentacija predstavlja primjer diskursa klimatske odgode. Umjesto negiranja postojanja klimatskih promjena izazvanih ljudskim aktivnostima, diskurs klimatske odgode pokušava zaustaviti rasprave o klimi i baciti sumnju na potrebu da se djeluje tako brzo. Ovakvi argumenti neiskreno tvrde da su aktivnosti u vezi klimatskih promjena preskupe, da dolaze prekasno ili da bi se netko drugi trebao pobrinuti za to – i postaju sve uobičajeniji.
Ako ne bismo trebali razgovarati o klimatskim promjenama sada kada se pojavljuju ekstremne vremenske prilike, kada je onda pravo vrijeme? Ako želimo zaštititi ljudske živote, moramo razgovarati, i moramo djelovati na rizike povezane s ekstremnim vremenskim prilikama i katastrofama koje oni mogu izazvati.
Ako razgovor o klimatskim promjenama politizira vrijeme kao temu, neka bude tako. Politika negiranja i klimatske odgode utjecala je na vremenske prilike ovog ljeta, a odluke koje donesemo danas utjecat će na naš planet tisućama godina.
Znanost je jasna. Djelujmo sada ili se suočimo sa sve strašnijim posljedicama.
Josh Ettinger, The Conversation
