Foto: Fondacija ACT
U praksi, situacija izgleda ovako – kada izbije požar, vatrogasci izađu na teren, ugase ga i sve se vraća na prvobitno stanje. Otpad ostaje nezaštićen, tlo i voda kontaminirani, a institucije nijeme.
Autor: Impuls
Ni danima nakon posljednjeg požara na nelegalnoj deponiji “Krupačke stijene” u Istočnom Sarajevu, odgovorni još uvijek ne nude konkretno rješenje za ekološku i zdravstvenu prijetnju koja traje već decenijama. Lokacija kojom upravlja JKP “Trnovo” nalazi se u trećoj vodozaštitnoj zoni, svega tridesetak metara od rijeke Željeznice i funkcioniše bez ekološke i vodne dozvole.
Umjesto da bude prostor za očuvanje izvora pitke vode, ova zona je pretvorena u odlagalište komunalnog, medicinskog i drugih vrsta otpada – uz višestruke negativne posljedice po okoliš i ljude.
Bez dozvola za rad
Prema dostupnoj dokumentaciji koju je prikupila Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, nikada nisu pribavljene osnovne dozvole za rad ove deponije. U projektnoj dokumentaciji koja se odnosi na sanaciju lokaliteta navodi se da su na više mjesta prisutni unutrašnji požari, koji se manifestuju stalnom emisijom dima.
Deponija je popunjena sa deponovanim komunalnim i drugim nepoznatim vrstama otpada i svako dalje deponovanje uslovit će prekid unutrašnjeg pristupnog puta do mjesta deponovanja.
„Otpad koji se odlaže nije zaštićen inertnim slojem, a kapacitet lokacije odavno je premašen”, kažu iz Fondacije. Naglašavaju da ovakvi požari deponija ispuštaju toksične pare i čestice, doprinose emisiji stakleničkih plinova, mogu osloboditi otrovne hemikalije i teške metale u tlo.
“Procjedne vode nastale nakon sagorijevanja otpada mogu zagaditi obližnje izvore vode”, dodali su.
I ponovo se otvara pitanje ko snosi odgovornost za ovakvo stanje?
Tlo, zrak i podzemne vode izloženi su kontaminaciji, a potencijalne posljedice uključuju prisustvo toksičnih isparenja, teških metala, kancerogenih čestica i procjednih voda koje mogu završiti u Željeznici.
Problemi stari tri decenije
Problemi s deponijom “Krupačke stijene” traju više od tri decenije. Iako mještani Krupca, Vojkovića i okolnih naselja godinama upozoravaju na zagađenje vode, tla i zraka, konkretna reakcija nadležnih institucija uglavnom izostaje. Postojale su i sumnje da se na ovu lokaciju odlaže i medicinski otpad, što je dodatno pojačalo zabrinutost građana.
Na to već godinama upozorava predsjednik Ekološkog pokreta “Krupac” Vladimir Lubura. Posebno je zabrinjavajuće što se, kako ističe, u kišnim danima sav otpad sliva prema koritu Željeznice.
“Deponija nema ekološku dozvolu i ona na tom mjestu ne smije da postoji zbog Željeznice”, naglašava Lubura za Impuls portal.
U praksi, situacija izgleda ovako – kada izbije požar, vatrogasci izađu na teren, ugase ga i sve se vraća na prvobitno stanje. Otpad ostaje nezaštićen, tlo i voda kontaminirani, a institucije nijeme.
Deponija je u prošlosti korištena i za dovoženje otpada iz drugih općina, uključujući Istočnu Ilidžu, pa čak i Brezu. Lubura otkriva da su prije dvije godine na ovu lokaciju otpad dovlačili i čak iz Mostara.
Postoji i službeno priznanje da ova lokacija nije pogodna za odlaganje otpada – ali deponija i dalje funkcioniše. Iz Fondacije kažu da je posebno zabrinjavajuće što institucije nisu prepoznale hitnost situacije, iako je izostanak vodne dozvole dovoljan razlog da se rad deponije odmah obustavi.
“Umjesto da nadležne vlasti preduzmu konkretne korake u zaštiti rijeka i riječnih tokova, oni i dalje tolerišu rad deponije koji svojim postojanjem ugrožava upravo ono što bi trebao štititi. Paradoks je da se projekat sanacije ove deponije čak naziva projektom zaštite rijeka, dok istovremeno ni osnovni zakonski uslovi nisu ispunjeni”, kažu iz Fondacije.
Zatražen inspekcijski nadzor
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT podnijela je zahtjev za provođenje inspekcijskog nadzora republičkoj ekološkoj inspekciji.
Foto/ Inspekcijski nadzor koji su tražili iz Fondacije
„Očekujemo da nadležne institucije odgovore na pitanja koja se više ne mogu ignorisati. Ko je odgovoran za to što deponija funkcioniše bez vodne dozvole? Ko vrši nadzor nad objektima u vodozaštitnim zonama? I na osnovu čega se danas uopšte definiše pojam zaštite ako očigledne prijetnje zdravlju i prirodi više ne pokreću ni alarm ni reakciju?“, ističu iz Fondacije.
Podsjetimo da su iz Fondacije još prošle godine uputili službene zahtjeve svim relevantnim institucijama – Fondu za zaštitu životne sredine RS, Opštini Trnovo, Gradu Istočno Sarajevo i JKP “Trnovo” – tražeći odgovore o statusu deponije i planovima za njenu sanaciju.
Grad Istočno Sarajevo je u odgovoru iz aprila 2024. naveo da je sanacija deponije “Krupačke stijene” obuhvaćena ugovorom o sufinansiranju sa Fondom za zaštitu životne sredine RS.
Foto: Grad IS – Dio odgovora Grada Istočno Sarajevo iz 10. aprila 2024. godine
Projekat je sproveden u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i podijeljen na tri lota:
- Lot 1: Izgradnja betonske lagune za sakupljanje deponijskog filtrata (44.904,49 KM)
- Lot 2: Izgradnja plinskih kolektora (10.483,20 KM)
- Lot 3: Izgradnja hidrantske mreže (44.497,44 KM)
Naveli su da su svi radovi izvršeni prema projektu.
Iz JKP “Trnovo” su, također, u aprilu 2024. Fondaciji odgovorili da su planirani dodatni koraci – puštanje u rad lagune, ugradnja pumpe za vraćanje ocjeđene vode na deponiju, svakodnevno prekrivanje otpada zemljom, dokup zemljišta i potencijalno otvaranje nove kasete – kao prelaznog rješenja “do pronalaska trajnog modela odlaganja otpada na području grada”.
Foto: JKP Trnovo: Potpis: Dio odgovora JKP Trnovo iz 11. aprila 2024.
Dalje su naveli da je projekat sanacije izradila firma „Radis“, a projektna dokumentacija obuhvata 147 strana i grafičke prikaze, dok je projekat za izgradnju lagune izradila firma „Pirotehnik“.
Nemanja Lučić, direktor JKP „Trnovo“ za Impuls portal je potvrdio da je ovaj projekat, za koji su novčana sredstva izdvojili iz Fonda, realizovan, te da su od svojih sredstava tada uradili još i drenažni sistem. Ipak, ističe da je preostalo još mnogo posla kada je riječ o kompletnoj sanaciji.
„Ima tu još dosta da se radi, s obzirom na to da nikako ne mogu da nađu novu lokaciju za deponiju. Mi moramo proširivati i kapacitete i ulagati barem u ono što trenutno možemo, kako bi se ispunili barem minimalni uslovi. Nažalost, još od 1997. godine niko nije razmišljao da se tada krene makar sa osnovnim standardima za rad”, kaže Lučić.
Podsjetimo da je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić nedavno za Detektor podsjetio da postoje sredstva od 600.000 KM za sanaciju deponije i da se čeka da ih Vlada Republike Srpske odobri. To bi se, prema njegovoj izjavi, trebalo desiti u narednih mjesec ili dva.
Sanacija deponije Krupačke stijene ostaje dugoročan i izazovan process, opterećen godinama nemara i nedostatka sistemskog pristupa. Građani poručuju – krajnje je vrijeme da se ovo pitanje riješi.