Evropska komisija uvrstila je prirodni plin i nuklearnu energiju pod određenim uslovima kao ekološki prihvatljive, što otvara put za velike privatne investicije u takve projekte.
Komisija je predstavila dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ubrzanja dekarbonizacije, prenosi Hina.
Taksonomija je u briselskom žargonu popis ekonomskih aktivnosti s kriterijima uspješnosti po kojima se određuje doprinose li te aktivnosti ispunjavanju ekoloških ciljeva zacrtanih u Zelenom planu. Važnost te uredbe je u tome što će projekti koji zadovoljavaju kriterije taksonomije imati povoljnije finansijske uslove.
Cilj je taksonomije EU-a usmjeravati privatna ulaganja u djelatnosti potrebne za ostvarenje klimatske neutralnosti. Uvrštavanjem nuklearne energije i plina u taksonomiju omogućit će povoljnije zajmove na finansijskim tržištima za projekte u tim djelatnostima.
U taksonomiju EU-a uvode se dodatne ekonomske djelatnosti iz energetskog sektora. Ispune li jasne i stroge uslove utvrđene u skladu s Uredbom o taksonomiji, određene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije mogu se smatrati prijelaznim djelatnostima i dodati onima koje su već obuhvaćene prvim delegiranim aktom o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, koji se primjenjuje od 1. januara 2022, navodi Komisija.
Za djelatnosti u oba sektora uslov je da doprinose tranziciji prema klimatskoj neutralnosti, za djelatnosti u sektoru nuklearne energije da ispunjavaju zahtjeve za nuklearnu sigurnost i zaštitu okoliša, a za djelatnosti u sektoru plina da doprinose prelasku s ugljena na obnovljive izvore energije.
Tranzicija ekonomije
“Današnji delegirani akt podrška je pravednoj tranziciji ekonomije Unije, most prema sistema zelene energije iz obnovljivih izvora. Njime ćemo ubrzati privatna ulaganja koja su nam potrebna već u ovom desetljeću, povećati transparentnost i objavljivanje informacija, tako da ulagači mogu donositi utemeljene odluke i izbjeći manipulativni zeleni marketing”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.
“Povećanje privatnih ulaganja u tranziciju preduslov je za ostvarenje naših klimatskih ciljeva. Utvrdili smo striktne uslove jer želimo olakšati finansijsku podršku tranziciji i napuštanju štetnih izvora energije kao što je ugljen. Osim toga, nastojimo povećati transparentnost tržišta i time ulagačima olakšati odlučivanje o ulaganjima u djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije”, izjavila je povjerenica za finansijske usluge Mairead McGuinness.
Dopunjeni delegirani akt o taksonomiji jedna je od najosjetljivijih odluka Evropske komisije. U nekoliko država članica postoji žestoki otpor da se nuklearna energija smatra zelenom, a dio je i protiv plina s obzirom da je to fosilno gorivo.
Komisija je bila žestoko kritizirana i zbog činjenice što je nacrt ove uredbe objavila u zadnjim satima prošle godine. Prigovaralo joj se da je željela izbjeći žestoke reakcije jer je cijela Evropa bila u slavljeničkom ozračju dočeka Nove godine.
Evropski parlament i Vijeće (koji su Komisiji delegirali ovlast za donošenje ovog akta) imaju sada četiri mjeseca za provjeru dokumenta i, budu li to smatrali potrebnim, ulaganje prigovora, kao što je to bio slučaj i s ostalim delegiranim aktima na temelju Uredbe o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti.
Mogućnost prigovora
Obje institucije mogu zatražiti još dva mjeseca za provjeru. Vijeće može zaustaviti stupanje na snagu ovoga akta samo pojačanom kvalificiranom većinom, što znači da je za to potrebno najmanje 72 posto država članica (to jeste najmanje 20 država članica) koje čine najmanje 65 posto stanovništva EU-a.
Evropski parlament može uložiti prigovor običnom većinom (to jeste najmanje 353 zastupnika) na plenarnoj sjednici. Ni jedno ni drugo nije vjerojatno.
Uredba je neka vrsta kompromisa kako bi se zadovoljila, s jedne strane, Francuska, koja uvelike ovisi o nuklearnoj energiji te Njemačke, koja gasi svoje nuklearke, ali zbog toga joj prijeko potreban plin u prelaznom razdoblju.
Za izgradnju novih nuklearnih elektrana, projekti će morati dobiti građevinsku dozvolu prije 2045. godine. Radovi na produživanju vijeka postojećih nuklearki moraju biti odobreni prije 2040. godine.
Što se tiče plina, Komisija je odredila gornju granicu ispuštanja ugljikova dioksida – manje od 100 grama po kilovat satu, a taj uslov ne zadovoljava nijedna od postojećih tehnologija plinskih elektrana. Stoga je određeno prijelazno razdoblje pa će plinske elektrane koje dobiju dozvolu prije kraja 2030. moći ispuštati 270 grama ugljikova dioksida po kilovat satu.
Izvor: Agencije