 našli bi se Nacionalni park ‘Tara’, parkovi prirode ‘Mokra gora’ i ‘Zaovine’ u Srbiji, a sa područja BiH, nacionalni park ‘Drina’, piše Deutsche Welle.){kind=link}
Uskoro bi se na UNESCO-voj listi svjetske baštine mogao naći Rezervat biosfere ‘Drina’, što je prijedlog iz BiH. U ovom prekograničnom rezervatu (Srbija – BiH) našli bi se Nacionalni park ‘Tara’, parkovi prirode ‘Mokra gora’ i ‘Zaovine’ u Srbiji, a sa područja BiH, nacionalni park ‘Drina’, piše Deutsche Welle.
Nacionalni park Drina, najmlađi je nacionalni park u BiH, ustanovljen 2017. godine zakonskim aktom Narodne skupštine RS, ali u praksi egzistira od početka ove godine i zauzima površinu od 6.315 hektara.
Izvor: DW / Marinko Sekulić
“Trenutno uspostavljamo tehničke službe, nabavljamo opremu za rad, pravimo projekte i planove razvoja nacionalnoig parka koji će funkcionisti kroz četiri sektora. To su sektor zaštite, sektor turizma, ugostiteljstva i trgovine, opšta uprava i zajedničke službe i sektor zaštite šuma, endemskih i reliktnih vrsta biljaka i životinja. Formiramo rendžersku službu kao instrument unutrašnje kontrole i zaštite prirode. Tu su još ribočuvari, šumari, ali da bismo kompletirali sve službe i zaposlili ljude očekujemo da Vlada RS odobri našu sistematizaciju radnih mjesta i program rada”.
Sastavni dio parka je kanjon rijeke Drine sa hidroakumulacijom Perućac i prostor planine Sušice sa Bijelim vodama koje su i u vrijeme bivše Jugoslavije bile rezervat i zaštićeno lovište.
Bogat biljni i životinjski svijet
Na ovom prostoru postoji 635 različitih biljnih vrsta i podvrsta, kao i najpoznatija endemična vrsta, Pančićeva omorika, koja je sačuvana samo u ovom dijelu Podrinja.
“Ovaj četinar je još uvijek zagonetka za naučnike jer nije istraženo njegovo porijeklo i kako to da se zadržala samo na malom prostoru u srednjem toku rijeke Drine. Osim rijetkih biljnih vrsta mi ovdje imamo i bogat životinjski svijet. U kanjonu su brojne divokoze i suri orao. Na Bijelim vodama oduvijek su brojni mrki medvjedi, ima dosta vukova, divljih svinja, lisica i srneće divljači”, kaže Pavlović i nastavlja:
“Kanjon Drine je priča za sebe jer na pojedinim mjestima strme litice se prema nebu uzdižu i 1000 metara u visinu. Posebno interesantan je Crni potok koji izvire na 1100 metara nadmorske visine. Veliki dio ovog prostora je obrastao gustim šumama”, kaže Pavlović.
Osim prirodnih, ovaj kraj ima i kulturno-istorijska bogatstva jer tu su dvije srednjovjekovne tvrđave Đurđevac i Klotjevac te nekropola stećaka.
“Sve ovo pruža nam velike mogućnosti za razvoj turizma, kupili smo već jedan manji brod za turističke vožnje jezerom i razgledanje kanjona. Imamo namjeru praviti posebene turističke osmatračnice duž planinarske pješačke staze koja će sa jezera ići do Bijelih voda, pored nekropole stećaka i stare tvrđave Klotjevac. Na Bijelim vodama namjeravamo osposobiti objekat nekadašnjeg lovačko-planinarskog doma. Na samom jezeru u zaljevu Prohići uređujemo već postojeći kamp za mlade i mislim da će on već biti u funkciji ovog ljeta”, kazuje još direktor Pavlović.
Na području opštine Srebrenica u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Drina je arheološko nalazište Rimskog Municipuma, čuvena Banja Guber sa 49 ljekovitih izvora željezno-arsenske vode, sedam srednjovjekovnih i starijih tvrđava. Samo u Memorijalni centar Potočari svake godine dođe više od 100 hiljada ljudi.
Izvor: DW / Marinko Sekulić
Čarobni turistički prsten
Ukoliko UNESCO usvoji prijedlog o stvaranju Rezervata biosfere Drina (neki misle da su zato ispunjeni svi preduslovi) otvorit će se mogućnost stvaranja tzv. “Čarobnog turističkog prstena“ 130 kilometara duge turističke ture u kojoj bi se našle plovidba kanjonom Drine, od Perućca do Višegrada, posjeta Slapu i Mostu na Žepi, posjeta Rimskom Municipiumu u Skelanima, vožnja Šarganskom osmicom, posjeta Višegradu, Andrićgradu, Mokroj gori, Drvengradu, obilazak manastira Dobrun i druge mogućnosti po želji gostiju.
“Turizam u Nacionalnom parku Drina biće samo dio turističke ponude Srebrenice koja za razvoj turizma ima bogate resurse i velike mogućnosti, koje su nažalost danas nedovoljno ili nikako iskorištene. Kada bismo sve to iskoristili na pravi način, dodajući tome još one mogućnosti što će donijeti status u budućem istoimenom Rezervatu biosfere pod zaštitom UNESCO-a turizam bi ponovo bio strateški pravac razvoja Srebrenice kao što je to bio prije posljednjeg rata samo na kapacitetima Banje i Lovišta”, dodaje Radomir Pavlović.
Izvor: DW / Marinko Sekulić
Peticija protiv osnivanja
Ipak nije sve išlo glatko u formiranju ovog Nacionalnog parka. Kako to obično biva u BiH, u sve se miješa politika, pa ni ova inicijativa nije bila izuzetak. Potpisivale su se peticije protiv osnivanja parka. Neki su tvrdili da ljudi koji žive unutar Nacionalnog parka neće moći slobodno raspolagati svojom privatnom imovinom. Kakva je sada situacija pitamo direktora Pavlovića, koji odgovara ovako:
“Sada je kilogram pčelinjeg meda u prosjeku 15 KM. Šta mislite koliko će biti kad na njemu bude etiketa da je to čist, prirodan med sa certifikatom da je iz Nacionalnog parka pod zaštitom UNESCO? Ovdje se i sad proizvodi dosta zdrave hrane, tu su zatim šumski plodovi i ljekovito bilje. Većina toga će se moći prodati ovdje turistima, na kućnom pragu. Ljudi to uviđaju i računaju da će tako bolje živjeti jer će biti i više posla i neće morati ići u inostranstvo da zarade za život. Privatna imovina je zagarantovana zakonom, a ovakve glasine šire oni koji su navikli da ribu npr. love dinamitom ili mrežama, da se bave krivolovom, da sijeku i prodaju državnu šumu, da čisteći korov zapale čitave šume itd. E toga više neće biti ili će se za razliku od dosadašnje prakse, strogo kažnjavati. Takvi negoduju”.
Nova zaštićena područja
Bosna i Hercegovina ima četiri nacionalna parka i tri parka prirode. Nacionalni parkovi su Sutjeska, Kozara, Una i Nacionalni park Drina. Parkovi prirode su Hutovo blato, Park prirode Blidinje i Perućica koja se nalazi unutar Nacionalnog parka Sutjeska jedina je prašuma u Europi.
U program UN za životnu sredinu (UNEP) predloženi su još i: Livanjsko polje, planina Zvijezda, pećinski sistem Vjetrenica, sistem Bjelašnica-Treskavica, kanjon Rakitnice, botaničko – floristički rezervat Neum – Mediteranetum, planina Orjen – Bijela gora, močvarno područje Tišina (Šamac), pećina izvora Mokranjske Miljacke, kanjon Prače i pećinski sistem Govještica te kanjon Tare (tok rijeke u BiH).